Prisutnima na svečanosti obratili su se predsjednica Savjeta Biblioteke, prof. dr Tatjana Đurišić, direktor Biblioteke Đorđije Đukanović, direktor Turističke organizacije Nikšić Mitar Barać, koordinator Kancelarije Nikšić EPK 2030 Nemanja Popović, generalna direktorica za kulturno-umjetničko stvaralaštvo i predsjednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, koji je manifestaciju proglasio otvorenom.

Predsjednica Savjeta Biblioteke, prof. dr Tatjana Đurišić, istakla je da je „Karneval romana“ događaj od značaja kako za crnogorsku kulturu, tako i za grad Nikšić, koji je nasljednik preispitivačke, ničeanske književnosti, čije je oličenje u stvaralaštvu Miodraga Bulatovića doseglo najviše estetske domete.

,,Pokretanje nagrade ,,Miodrag Bulatović’’, koja će drugi put ove godine biti dodijeljena, veliki je uspjeh i izuzetno sam ponosna što je Biblioteka ,,Njegoš’’, kao jaka i stabilna institucija, uspjela da izvede tu ozbiljnu misiju. Danas smo tu da slavimo veselu relativnost svega, to je sama suština karnevala. On se ruga centrima moći, on se ruga smrti, svemu onome što nas zastrašuje. Zato je karnevalska energija tako moćna, to je energija obnavljanja. Ne postoji pisac koji je uhvatio tu energiju i izlio je u svoju naraciju, kao što je to učinio Miodrag Bulatović. U njegovoj naraciji imate simbole koji su razoreni i razneseni karnevalskom energijom. Simbol je gen sižea, ali i nosilac kulturnih gena, jer simbol prenosi ne samo uža simbolička značenja, već i čitave narativne nukleuse kroz dijahronijski razvoj nekog društva. Upravo zbog toga funkcija simbola u naraciji Miodraga Bulatovića govori koliko je on veliki pisac’’, rekla je prof. dr Đurišić.

Direktor Javne ustanove Narodna Biblioteka ,,Njegoš’’ Đorđije Đukanović čestitao je autoru Dejanu Ognjanoviću na dodijeljenoj nagradi i istakao da ovogodišnji slogan Karnevala ,,Otvoreni grad’’ simbolizuje ambiciju Nikšića da postane Evropska prestonica kulture 2030. godine. Naglasio je da manifestacija nije samo promocija knjige i književnosti, već i snažan alat za povezivanje ljudi kroz umjetnost i kulturu.

,,Ovakvom izdanju Karnevala romana vodila je ideja da ukažemo na potencijal Nikšića da kroz kulturu i umjetnost bude jednako relevantan povezujući faktor na lokalnom, regionalnom i međunarodnom nivou. Ovogodišnje izdanje „Karnevala romana“ inspirisao je slogan „Otvoreni grad’’, pod kojim se odvija kandidatura Nikšića za Evropsku prestonicu kulture 2030. godine, pa je poseban akcenat stavljen na međusobno povezivanje i saradnju – kako između Nikšića i drugih gradova, tako i unutar same lokalne zajednice. Na ovaj način „Karnevalom“ potvrđujemo da su umjetnost i kultura način izgradnje zajedništva, prijateljstva i onog mosta koji nas spaja sa Evropom, svijetom i, što je najvažnije, jedne s drugima’’, rekao je Đukanović.

Direktor Biblioteke je izrazio zahvalnost na podršci u organizovanju ,,Karnevala romana’’ predsjedniku Opštine Nikšić Marku Kovačeviću, predstavnicima Ministarstva kulture i medija Crne Gore, direktoru Turističke organizacije Nikšić Mitru Baraću, predstavnicima Kancelarije za Evropsku prestonicu kulture Nikšić 2030 Matu Uljareviću i Nemanji Popoviću, predstavnicima Javne ustanove ,,Zahumlje’’, kao i Radinku Krulanoviću, direktoru Nikšićkog pozorišta, u kojem je otvorena filmska revija „Karneval u kadru“. Takođe, odao je priznanje Gradskoj muzici i mažoretkama i NVO „Maškare“ iz Herceg Novog, kao i učenicima nikšićke Gimnazije na odazivu za učešće u karnevalskoj povorci koja je obilježila ovogodišnje izdanje.

Koordinator Kancelarije Nikšić – Evropska prestonica kulture 2030. Nemanja Popović, rekao je da je ,,Karneval romana’’ jedinstvena manifestacija, koja promoviše karnevalizovanu umjetnost izvan okvira književnosti, te da nadopunjuje književnost i film. On je naglasio kako u Evropi nema mnogo sličnih ili istih formata, što pokazuje potencijal koji Karneval ima, te da je cilj razvijanje manifestacije, kako bi do 2030. godine postao Evropski karneval romana, koji će privlačiti svjetsku pažnju.

Generalna direktorica za kulturno i umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture i medija Crne Gore, Jelena Jovanović-Nikolić istakla je da je četvrti ,,Karneval romana’’ spojio književnost, grad, umjetnost, kulturu i zajednicu.

,,U znaku slogana ,,Otvoreni grad’’ ovogodišnji program nagovještava ono što kultura treba da bude u svakom gradu – prostor slobode, dijaloga, igre i preobražaja, prostor u kojem se različiti glasovi ne poništavaju, već pažljivo slušaju, dopunjuju i dijalogiziraju. Upravo je karneval izraz umjetničke i društvene slobode, u kome se, kako je to pisao Bahtin, svijet preobražava, hijararhije preispituju, a fiksirani oblici postaju pokretni, privremeni. Ovogodišnje teme ,,Karnevala romana’’, od traume u karnevalizovanoj prozi, do poetike i groteske u filmovima Živka Nikolića, izabrane su da osvijetle prostor u kojem se umjetnost i stvarnost dodiruju u najosjetljivijim tačkama’’, saopštila je Jovanović-Nikolić. Takođe, istakla je da manifestacija uključuje autore i umjetnike iz više crnogorskih gradova, kao i goste iz regiona, čime se stvara prostor za trajnu saradnju, kulturnu razmjenu i novu perspektivu gradske kulture.

Predsjednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, zahvalio je rukovodstvu Javne ustanove Narodna biblioteka „Njegoš“ na posvećenosti i angažovanju u organizaciji ,,Karnevala romana’’. Posebno je istakao značaj Savjeta Biblioteke, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju i unapređenju same manifestacije. Kovačević je naglasio da je, u sklopu kandidature Nikšića za titulu Evropske prestonice kulture 2030, ova manifestacija prepoznata kao važan potencijal koji se može dodatno razviti i pretvoriti u jedinstven događaj bez premca u drugim evropskim gradovima. Time će, kako je rekao, grad Nikšić povećati šansu da osvoji ovu prestižnu titulu.

Mitar Barać, direktor Turističke organizacije Nikšić, u svom obraćanju naglasio je ,,da je ovo pravi momenat da se svi ujedine oko važnog pitanja, jer je ispred nas nešto što je od velikog značaja – kandidatura za Evropsku prestonicu kulture. Izrazio je nadu u uspjeh i uspješnu manifestaciju, koja je upravo počela. Barać je iskorio priliku i pozvao ,,sve naše sugrađane i sve ljude širom Crne Gore da posjete Nikšić naredna tri dana, jer kako kaže,, imamo jedan jako kvalitetan i raznovrstan program“, naveo je Barać.

Prof. dr Gojko Tešić je u obrazloženju Odluke žirija da književna nagrada ,,Miodrag Bulatović’’ pripadne autoru Dejanu Ognjanoviću za roman ,,Zadušnice’’ istakao da je riječ o višeslojnom, modernom djelu koje donosi šokantnu novinu u savremenoj književnosti.

,,Roman ,,Zadušnice’’ Dejana Ognjanovića je u mnogo čemu šokantna novina u našem relativno mirnom romanesknom moru, iako živimo u morbidnim, mračnim, crnim vremenima koja su, izvesno je, autoru bila velika inspiracija. Inovativnost je vidljiva i u formi, i u strukturi, i u značenju, i u simbolici (…). Roman je satkan od građe iz prostora fantastike, uslovno rečeno vezanog za Istočnu Srbiju – a sve to je u nama i oko nas, „gogoljevski“ živo. Ognjanovićevi junaci su deo i prošlosti, ali i junaci sadašnjosti, bez obzira što pripadaju svetu mrtvih. Njihovo „buđenje“, njihov „govor“ i „dijalog“ su crnohumorne filmske storije koje nam odjekuju i gledamo ih svakodnevno. Filmska priča, fantastična, hororska – to su ključne oznake blistave ognjanovićevske poetike koja se nadovezuje i na bulatovićevsku grotesku, fantastiku, satiru, alegoriju, naveo je prof. dr Tešić u saopštenju.

U ime žirija o djelu „Zadušnice“ govorio je profesor dr emeritus Boguslav Zielinski, ambasador svih književnosti i kultura s bivšeg jugoslovenskog prostora, zaslužan za njihovu promociju u Poljskoj, naglasivši da ,,roman preporučen za nagradu ima složenu i višeslojnu strukturu stvorenu Bahtinovom karnevalizacijom svijeta naopačke, povezanom s kategorijom grotesknog, rableovskim naturalizmom s njegovom posebnom sklonošću hiperboli, deformaciji i tjelesnosti, kao i demitologizacijom, fantazijom, simbolizmom i parodijom koji roman povezuju s tradicijom Bulatovića. Posebnost djela je vizualizacija, koja se jasno očituje u motivu apokalipse”, istakao je Zielinski.

Književna nagrada „Miodrag Bulatović“, za najbolji roman u kategoriji karnevalske, groteskne i fantastične književnosti objavljen u 2023. i 2024. godini, dodijeljena je autoru Dejanu Ognjanoviću, za roman „Zadušnice“, odlukom međunarodnog žirija u sastavu: prof. dr Gojko Tešić, predsjednik žirija, i prof. dr Boguslav Zjelinski, prof. dr Andrea Lešić-Tomas, prof. dr Miranda Levanat-Peričić i doc. dr Tamara Labudović, članovi. Nagradu su Ognjanoviću uručili ćerka i sin Miodraga Bulatovića, Barbara i Matija Bulatović, a potom se nikšićkoj publici obratio Dejan Ognjanović, istakavši da je višestruko počastvovan da primi ovu nagradu: ,,Počastvovan sam

pre svega zato što nosi ime našeg velikog pisca, sa kojim sam, eto, doveden u vezu. Naravno, nije na meni da uopšte pomenem sebe u istoj rečenici sa njim, ali zahvaljujem onima koji su

procenili da se to može učiniti. Počastvovan sam i što dobijam ovu statuu koja nosi njegov lik, i zato što mi ovu nagradu uručuje regionalni žiri sastavljen od izuzetno eminentnih članova. Svako

od njih pojedinačno je izuzetno kompetentan da donese ovaj sud koji je doneo, i naravno, drago

mi je da ovu nagradu dobijam u bratskoj Crnoj Gori. Pozdravljam ovu manifestaciju i njen

koncept – koncept ovog Karnevala romana i, uopšte, ideju da se nagrađuje ovakva vrsta romana. Ova nagrada je zaista jedinstvena i nema pandana, bar koliko je meni poznato. Ovo nije nagrada

za žanrovski roman, ovo nije nagrada za mejnstrim roman, već nagrada za jednu vrlo specifičnu

vrstu romana koja je groteskna, satirična, fantastična, preterana, subverzivna, i to je dodatni

razlog zašto meni imponuje da budem jedan od njenih laureata. Ognjanović je naglasio da ,,Mi živimo u jednoj globalnoj karnevalizaciji, klovnovi su preuzeli mesta državnika. Njihove

izjave i njihove slike su sada mimovi, dakle, ono što danas govore predsednici postaje predmet sprdnje i taj humor je gorak. Oni pričaju svašta i rade svašta, ali kada se setite da je takav i

predsednik najmoćnije zemlje na planeti, a kamoli ovi drugi koji drže naše sudbine u rukama – taj smeh na te njihove urnebesne izjave i ponašanje je gorak, kao što je gorak i crn humor u mom romanu, i zastrašujući. To je taj spoj horora i humora koji moj roman čini itekako angažovanim, i ja sam zahvalan žiriju što je to prepoznao, zaključio je Ognjanović.

Svečanu ceremoniju IV Karnevala romana vodila je Nina Marković.

Foto: Miloš Zvicer