Poetsko-muzičko veče povodom 13. jula ,,Iz daha nam se ludog nebo rađa”

Povodom obilježavanja Dana državnosti i Trinaestojulskog ustanka naroda Crne Gore, Javna ustanova Narodna biblioteka ,,Njegoš’’ u saradnji sa Društvom prijatelja Biblioteke ,,Njegoš” –Nikšić i Opštinom Nikšić, a u okviru julskog repertoara Nikšićka kulturna scena organizovali su poetsko-muzički program pod nazivom ,,Iz daha nam se ludo nebo rađa’’. U programu su učestvovali: glumac Nebojša Ćićo Vulanović, bibliotekari Bosiljka Pešut i Ivan Lješković, profesorica Sandra Đukanović i istoričarka umjetnosti Nina Bogdanović.
Nakon intoniranja državne himne, Lješković je istakao Trinaesti jul kao najvažniji datum u istoriji Crne Gore, podsjećajući prisutne na njegov istorijski razvoj i značaj za očuvanje crnogorskog identiteta i slobode.
,,Sloboda otvara narodu oči da upozna svoje mane, a da ih liječi. Sloboda mu daje priliku da prepozna svoje vrline, pa da ih razvija. Rađanje slobode i otpora prema svemu onome što tu slobodu guši, kod crnogorskog naroda kroz istoriju, sadašnjost i budućnost vezano je za jedan datum, 13. jul. Najvažnijeg datuma u istoriji Crne Gore, 13. jula 1878. godine, Crna Gora je na Berlinskom kongresu dobila međunarodno priznanje, a 13. jula dogodio se opštenarodni ustanak 1941. godine. Na Berlinskom kongresu je međunarodno potvrđen njen državni suverenitet, zahvaljujući dugoj, oružanoj i političkoj borbi crnogorskog naroda za očuvanje nezavisnosti i slobode. Trinaestojulski ustanak buknuo je u Crnoj Gori kao akt otpora i pobune crnogorskog naroda protiv fašizma. Bio je to prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi, slobodarskim duhom podstakao je buđenje i pokretanje otpora fašizmu na jugoslovenskim i evropskim prostorima’’, rekao je Lješković u uvodnom govoru.
Prisutnima se potom obratila predsjednica Savjeta Narodne biblioteke ,,Njegoš’’, prof. dr Tatjana Đurišić.
,,Pesnici nikad ne lažu, koliko god fikcije bilo u njihovim tekstovima, ,,sloboda nikada neće umeti da peva kao što su sužnji pevali o njoj. (…) Slušali smo o jednoj od najznačajnijih reči koju je čovek ikada uspeo da kreira, a to je ,,sloboda’’. Naravno, sloboda je uvek vezana za Trinaesti jul. Međutim, znate koliko su reči varljive i opasne i koliki je jaz između oznake i označenog. Posebno to možete pratiti kod fašista i antifašista, šta se sve danas naziva antifašizmom. (…) Bitan je onaj koji koristi znak, znakovi su mnogo opasni, koliko služe da se prenese istina, toliko služe i da se dobro laže. Reči su veoma sklizak teren, ko ih proučava zna da se na njih ne može osloniti. (…) Niko od nas nije slobodan, niti će ikada biti’’, zaključila je prof. dr Đurišić.
U svom obraćanju, direktor Biblioteke Đorđije Đukanović istakao je značaj 13. jula ne samo kao istorijskog datuma, već i kao simbola slobode i borbe, naglašavajući koliko su ideali otpora, ponosa i dostojanstva utkani u crnogorsku kolektivnu svijest.
,,Značaj praznika povodom kojeg smo se danas okupili u Biblioteci i upriličili ovaj program ne iscrpljuje se u svojoj istorijskoj ili političko-diplomatskoj dimenziji. On raspolaže specifičnim simboličkim kapitalom koji se investira u književno i umjetničko stvaralaštvo, našu aksiološku vertikalu i kolektivnu svijest. Iz trinaestojulske heroike apstrahujemo ideale i vrijednosti – kao što su sloboda, otpor, ponos i dostojanstvo – koje, sa manje ili više uspjeha, nastojimo da učinimo suštinskim činiocima našeg duševnog tkiva i spram njih oplemenimo naše bitisanje na ovom svijetu zboreći i tvoreći čojski’’, rekao je Đukanović u uvodnom obraćanju. Naglasio je i da je Trinaestojulska zaostavština živi uzor i kulturni simbol koji kroz umjetnost i borbu inspiriše stalnu težnju za slobodom i samospoznajom.
,,Trinaestojulsku zaostavštinu ne treba tretirati kao jednu nametnutu i završenu istorijsku činjenicu koje se pominjemo iz dužne zahvalnosti prema žrtvama i pregaocima. Ona vrijedi samo onoliko koliko smo spremni da je prihvatimo kao uzor u odnosu na koji ćemo moći da procijenimo sebe danas, koliko god to suočavanje u nekim trenucima može uzvratiti uznemirujućom samospoznajom’’, rekao je Đukanović.
Program je nastavljen interpretacijama poezije pjesnika i muzičkih numera koje su, u duhu praznika, potvrdile da kultura pamćenja ostaje temelj očuvanja identiteta i vrijednosti slobode. Publika je bila u prilici da uživa u stihovima Jevrema Brkovića, Alfreda Tenisona, Marina Franičevića, Blaža Šćepanovića koje je kazivala Sandra Đukanović, u stihovima Branka Ćopića, Branka Miljkovića, Desanke Maksimović i Rista Ratkovića koje je kazivala Bosiljka Pešut, u stihovima Dušana Vasiljeva, Vojislava Vulanovića, Miljkovića i Čopića u izvedbi Nebojše Ćića Vulanovića.

Adresa

Trg Šaka Petrovića 1
Nikšić, 81400
Kako do nas?

Radno vrijeme:

Uprava:
Ponedjeljak - Petak: 07:00h - 15:00h

Odjeljenja za djecu i odrasle:
Ponedjeljak - Petak: 07:00h - 20:00h
Subota: 07:00h - 14:30h

 

Kontakt:

+38240225222
njegosbiblioteka@t-com.me

Društvene mreže:

Girl in a jacket