Promocija zbirke priča Klub malih-velikih pisaca “Poruke u bočicama”

U okviru petog Jesenjeg sajma knjiga „Anderva book“, koji organizuje Narodna biblioteka „Njegoš“ u Nikšiću, održana je promocija knjige „Poruke u bočicama“, četvrtog izdanja Kluba malih-velikih pisaca. Promocija kojom je moderirala Lucija Strunjaš, otvorila je bibliotekarka i priređivačica knjige Katica Grozdanić, koja je govorila o radu Kluba malih-velikih pisaca i procesu nastanka knjige. Publika je imala priliku da čuje radove mladih autora, raspoređene u šest tematskih segmenata:

. Knjiga – moj prijatelj, oslonac i putokaz za budućnost

U ovom dijelu predstavljeni su radovi koji naglašavaju značaj knjige u životu mladih. Svoje tekstove čitale su: Tea Stevović, Mia Drašković, Tijana Božović, Selena Macanović i Milica Rašović.

Moderne bajke

Mladim autorima ovo je bila prilika da poznate bajke prikažu u novom svjetlu. Istakla se bajka „Djevojčica sa ružama“ Selene Macanović, nagrađena u okviru Karnevala romana. Učestvovale su i: Tijana Božović, Maša Đuričić i Matea Radović.

Žene koje su mijenjale svijet

Segment je bio posvećen velikim ženama istorije, poput Majke Tereze, Desanke Maksimović, Rose Parks i Marije Kiri, a o njima su pisale: Ana Gagović, Milica Rašović, Varja Vasiljević i Valentina Božović.

Bogatstvo različitosti

Mladi autori su kroz svoje radove poslali poruku o prihvatanju, toleranciji i ljepoti razlika. Svoje radove predstavili su: Isidora Pešut, Teodora Radović, Valentina Božović, Varja Vasiljević, Valerija Marković, Maša Đuričić, Zoja Mitrović i Neda Karadžić.

Neka oružje utihne

Ovaj snažan segment nosio je poruku mira i zajedništva. Djeca su kroz pjesme i priče govorila o ratnim stradanjima i želji za mirom. Predstavile su se: Mia Drašković, Valerija Marković, Isidora Pešut i Neda Karadžić.

Zagrljajem štitimo planetu

Posljednji dio knjige donio je radove posvećene očuvanju prirode i odgovornosti prema planeti. Čitale su: Ana Gagović, Tea Stevović, Zoja Mitrović, Valerija Marković i Matea Radović.

Promocija je završena zahvalnicom organizatora svim prisutnima i pozivom da nastave da prate bogat program Sajma. Knjiga „Poruke u bočicama“ dostupna je na štandu Narodne biblioteke „Njegoš“.

 

 

Promocija knjige “Metatekstualnost Llićeve hajke I Njegoševog Gorskog vijenca” Neda Papović Marković

 

Promocija knjige „Metatekstualnost Lalićeve Hajke i Njegoševog Gorskog vijenca’’ autorke Nede Papović-Marković, održana je u okviru programa drugog dana V Jesenjeg sajma knjiga „Anderva buk“. Riječ je o prvoj i jedinoj studiji koja se cjelovito bavi piscima koji utemeljuju crnogorski kanon, a knjiga je objavljena u izdanju Javne ustanove Narodne biblioteke ,,Njegoš’’. U razgovoru sa moderatorkom mr Ksenijom Rakočević, Papović-Marković je istakla da je tema zahtjevna iz više razloga. Prvenstveno, ne postoji dovoljno literature koja se bavi ovom značajnom problematikom, zbog čega roman ,,Hajka’’ nije sveobuhvatno rastumačen i objašnjen. Dodatnu složenost predstavlja fenomen metatekstualnosti. Lalić u romanu ,,Hajka’’ objedinjuje dva konstruktivna postupka, s jedne strane pripada integralnom realizmu, a s druge modernizmu, i na taj način stvara složen narativni tekst, objasnila je Papović-Marković.

,,Profesorica Tatjana Đurišić u svom naučnom istraživanju došla je do zaključka da je cjelokupna idejna slika svijeta, akseološki sistem, romana ,,Hajka’’ kodiran određenim citatima iz Njegoševog ,,Gorskog vijenca’’, navela je autorka kao razlog nastanka knjige ,,Metatekstualnost Lalićeve Hajke i Njegoševog Gorskog vijenca”.

Da je riječ o izuzetno značajnom naučnom poduhvatu svjedoči i recenzija prof. dr Tatjane Đurišić, koja ističe da rukopis predstavlja ,,vrijednu naučnu studiju o fenomenu citatnosti i kanonskim djelima crnogorske kulture’’. Ona naglašava da autorka ,,temeljno, analitički i minuciozno dopire do ukupne idejne slike svijeta u romanu’’, i da knjiga ,,predstavlja značajan doprinos proučavanju montenegristike’’.

,,Oslanjajući se na tezu koja kao temu Gorskog vijenca prepoznaje književnu

rekonstrukciju crnogorskog socio-kulturnog koda, autorka je predložila da se i roman Hajka tumači kao osobeni crnogorski identitetski model, koji postaje čuvar arhaične poruke Herojske biblije. Ona pri tom zaključuje da ilustrativni citatni obrazac u Lalićevom romanu djeluje kao snažno književno sredstvo mitologizacije ideala crnogorskog naroda: čojstva i junaštva, i najšire – crnogorske filozofije heroizma. Prenošenje akcione etike, odnosno kulta borbe neprestane u Lalićev roman, u mnogome je odredilo motivacioni sistem i presudno uticalo na modelovanje

herojskih likova partizana. Nacionalni fanatizam, koji se ogleda u svetom prinošenju mlade žrtve, postaće pogodna

ideološka podloga alegorije Svatovskog groblja u romanu Hajka. Ova simbolička prostorna struktura, koja aktivira motiv zavađene braće, ali i junačke besmrtnosti, biće veoma funkcionalan i umjetnički upečatljiv element građen na metatekstualnom ulančavanju. Autorka uočava da se mudre sentence igumana Stefana, vladike Danila, Vuka Mićunovića, kola i drugih likova Gorskog vijenca mogu prepoznati u višeglasju Hajke, te ih je autor romana plasirao kroz narativne fokuse Vidrića, Elmaza Šamana, Paška Popovića, Jovana Jasikića, majora Fjorija i drugih likova u vidu inertekstualnih aluzija. Bolan doživljaj istorije biće reflektovan kroz fokus Jovana Jasikića koji će, nakon što je prinio svoje najbliže na oltar slobode, prema ličnom gubitku zauzeti nadindividualni stav i kroz gusle uvesti Njegoševe stihove neposrednim citatom ,,Bješe goru tama pritisnula’’, napisala je prof. Đurišić u recenziji knjige.

 

Promocija zbirke priča “Strah od igre”- Aleksandar Ćuković

 

U okviru programa V Jesenjeg sajma knjiga ,,Anderva buk’’ Javna ustanova Narodna biblioteka ,,Njegoš’’ organizovala je promociju zbirke kratkih priča ,,Strah od igre’’ pisca i književnog kritičara Aleksandra Ćukovića.

Biografije, diplome, književna sujeta i nagrade, akademsko-politički ,,ekspertualci’’ često su predmet ironije i autoironije u pričama Aleksandra Ćukovića. Knjiga ,,Strah od igre’’ se može čitati kao svojevrsni detektor laži i prevara, obmana i samoobmana savremenog društva, rekao je moderator Milorad Durutović. On je istakao da knjiga nije moralistička, već Ćuković iz pozicije svjedoka i hroničara pokušava da zabilježi u kakvom nevremenu živimo.

Govoreći o knjizi, autor je naglasio da zbirku čine izabrane i nove priče raspoređene u tri ciklusa, od kojih prvi, „Istraga razonode“, predstavlja svojevrsnu uvertiru u ono što knjiga suštinski želi da pokaže.

„Novi trenuci i uslovi u kojima živimo zatražili su da se neki stari književni tekstovi čitaju na drugačiji način. Ne bih bio dovoljno pošten sam prema sebi da vršim reviziju već postojećih tekstova, pa sam u prekompoziciji i dodavanju novog naslova u određenom ciklusu, u kombinaciji sa novim pričama, postavio platformu koja čitaocu pruža jasniji i snažniji uvid nego što bi to bilo iz ranijih knjiga“, kazao je Ćuković.

Aleksandar Ćuković rođen je 1991. godine u Nikšiću. Magistar je političkih nauka. Objavio je knjige: ,,Sporedni poredak“ (2012), ,,Omča“ (2013), ,,Konture horizonta“ (2015), ,,Kad skidaju krila“ (2018, dva izdanja), Pisac u kupatilu“ (2019), kao i zbirku ,,Strah od igre’’. Autor je niza naučnih i stručnih radova iz oblasti društvenih i humanističkih nauka.

 

 

Promocija romana “Čovjek I vuk”– Mihaela Šumić

 

Prvi programski dan V Jesenjeg sajma knjiga ,,Anderva buk’’ završen je promocijom romana ,,Čovjek vuk’’, koji je nominovan za Evropsku nagradu za književnost i istovremeno predstavlja prvi roman bosanske autorke Mihaele Šumić. Tokom razgovora sa moderatorom Darkom Nikolićem, Šumić je govorila o književnim počecima, značaju motiva Meksika koji se provlači u njenom pisanju i biografiji, kao i inspiraciji za naslovljavanje i nastanak romana ,,Čovjek vuk’’, temeljenog na istinitom slučaju nestanka djevojčice Sabine Ordonjez.

,,Slučaj nestanka djevojčice Sabine Ordonjez je stvaran, i bilo mi je toliko strašno shvatiti da djeca u tom uzrastu nemaju svijest koliko su ljudi zapravo spremni da naude jedni drugima, pa to zlo pripisuju mitološkom biću’’, pojasnila je Šumić o nastanku knjige.

Prvi susret čitalaca s knjigom započinje uvodnim rečenicama: „Gdje ima ovaca, vukovi nikad nijesu daleko“ i „Sve nesreće u ovoj knjizi nekome su se već desile, nekome se dešavaju, a nekome će se tek desiti“. Šumić na taj način šalje poruku da ništa u romanu nije izmišljeno – događaji se odvijaju u ciklusu, a čovjek, nažalost, još uvijek nije naučio dovoljno da ne ponavlja istu sudbinu.

Autorka u svojim djelima naglašava i sličnost meksičkog podneblja sa našim regionom i mentalitetom, te priče u romanu ,,Čovjek vuk’’ smješta u latinoamerički okvir i istražuje jezike tog područja. Na taj način, Šumić ukazuje na univerzalne pojave, nudi širu sliku diktature, totalitarizma i gušenja slobodne misli, pojava koje čitalac može prepoznati i u svojoj okolini, iz ličnog iskustva.

,,Odrastala sam u podneblju koje je nametljivo i nasilno u smislu diskursa gradilo svoj identitet. Dijete smješteno u jedan takav društveni kontekst, postaje svjesnije koliko zapravo svaka osoba koja ima iole razvijenu empatiju i sposobnost kritičnog mišljenja ne pripada tom društvu. Kada se osjećaš kao da ne pripadaš, kreneš da tražiš nešto sa čim možeš da se poistovijetiš. Za mene je to bila Latinska Amerika, jer oni su bili sve ono što smo mi, samo bez tog nacionalnog konteksta. Tu sam se osjećala kao da pripadam, jer ne gubim svoju konturu, mentalitet svog naroda i društvene norme i razmišljanja, jer je manje-više sve identično, osim što niko neće insistirati da li sam ,,ovo ili ono’’ i na koji način se ja to ne uklapam’’, rekla je autorka.

Mihaela Šumić je rođena 1998. godine u Banjaluci. Završila je Opštu gimnaziju Katoličkog školskog centra „Blaženi Ivan Merz”. Tokom 2012. godine pisala je poeziju i kolumne za meksički LUF magazin, a poeziju, kao i prevode objavljivala je na nekoliko portala. Objavila je zbirku pjesama „Nekoliko sitnih uboda”, za koju je dobila nagradu „Čučkova knjiga”, za najbolju prvu knjigu objavljenu u 2020. godini, zbirku priča „Herbarij svete smrti”, za koju je nagrađena regionalnom književnom nagradom „Štefica Cvek”, kao i zbirku poezije „Imenik Laure Carvalhoˮ. Takođe je prevela romane Fernande Melčor „Sezona uragana”, „Paradajs” i „Lažni zec”.