Promocija zbornika radova radionice stripa “Kvadrat 2” – dr Luka Rakojević

 

Treći programski dan V Jesenjeg sajma knjiga, koji se tiče dječijeg segmenta, otpočeo je promocijom stripa kao umjetničke forme koja povezuje riječi i ilustracije u jedinstveno pripovijedanje. Posebno mjesto imala je promocija Zbornika radova polaznika radionice stripa „Kvadrat 2“, koji je priredio dr Luka Rakojević. Zbornik je nastao tokom drugog ciklusa radionica stripa koje je organizovala JU Narodna biblioteka „Njegoš“ Nikšić kroz projekat „Rastimo uz kulturu“, uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore. Promociji su prisustvovali i tvorci radova:Lenka Žugić, Zoja Koprivica, Valerija Marković, Minja Đukanović, Nevena Kraljevi, Đina Jaganjac, Strahinja Lončar, Luka Perunović, Nikola Zeković, Borjan Šućur i Dušan Sandić.

Radionice su bile zamišljene kao prostor za kreativno izražavanje mladih kroz crtanje, čitanje i tumačenje stripa, sa ciljem razvijanja vještina vizuelnog pripovijedanja i interpretacije književnih djela. O procesu rada, izazovima i značaju ovakvih radionica govorio je edukator, dr Luka Rakojević.

Tokom razgovora istaknuto je da je ideja o radionici proistekla iz želje da se strip približi mladima kao ozbiljna umjetnička forma, a ne samo zabava. Posebna pažnja bila je posvećena balansiranju teorijskog znanja i praktičnog rada – od učenja osnovnih elemenata stripa i žanrovske raznolikosti do crtanja, osmišljavanja priče i oblikovanja scenarija.

Rakojević je govorio o najvećim izazovima tokom rada sa polaznicima, među kojima su se izdvojili kreiranje narativa i povezivanje književnih djela sa strip formom. Učesnici su crpili inspiraciju i iz književnosti i iz vlastitih životnih iskustava, što je rezultiralo originalnim radovima okupljenim u Zborniku. Posebno je naglašeno da strip može biti „produžetak“ književnog djela i način da se književne ideje približe mlađoj publici.

Atmosfera u Stripoteci Narodne biblioteke „Njegoš“ ocijenjena je kao izuzetno podsticajna, a radionice su pokazale da upravo ovakvi prostori mogu iznjedriti nove generacije strip autora. Publika je imala priliku da se upozna sa procesom stvaranja stripa, a dio učesnika predstavio je i svoje radove iz Zbornika.

Na kraju, učesnici i posjetioci pozvani su da i narednih dana prate bogat program Sajma.

 

 

Promocija romana “Rimski zoološki vrt” – Paskal Janovjak

 

Na V Jesenjem sajmu knjiga „Anderva book” održan je razgovor sa švajcarskim piscem i laureatom Swiss Literature Award Paskalom Janovjakom, autorom romana ,,Rimski zoološki vrt”, i urednikom Srđanom Srdićem.

Razgovor je vođen na engleskom jeziku i započeo je ličnom opaskom autora o bliskosti jezika.

Janovjak je sa osmijehom rekao da je iznenađen koliko su mu crnogorski i srpski jezik razumljivi, jer ga podsjećaju na slovački jezik njegovog oca – „razumijem možda šezdeset ili sedamdeset procenata“, našalio se, dodajući da mu to pomaže čak i prilikom naručivanja kafe ili sendviča.

Govoreći o svom opusu, naglasio je da je Rimski zoološki vrt njegova najprevođenija i najambicioznija knjiga, jer pokušava da ispriča čitav jedan vijek istorije jednog mjesta. Ipak, otkrio je da uvijek teži novim književnim izazovima, iako to nije „najbolja komercijalna strategija“.

Na pitanje zašto baš Rim i zašto rimski zoološki vrt, Janovjak je odgovorio da nije imao unaprijed osmišljenu teoriju – jednostavno ga je posjeta tom zabačenom dijelu grada snažno pogodila. „Kao da sam u Rimu otkrio nepoznati kontinent“, rekao je, mjesto o kojem ljudi malo znaju, a iz kojeg se može ispričati velika priča.

Govorio je i o sopstvenom ambivalentnom odnosu prema zoološkim vrtovima. Kada je prvi put odveo djecu u rimski zoološki vrt, osjetio je nelagodu: „Pomislio sam da ih vodim u neku vrstu koncentracionog logora“, rekao je, što je kasnije postalo polazna tačka romana.

U središtu diskusije našla se priča o posljednjem biću – jedinom preostalom primjerku svoje vrste, izmišljenoj životinji koja u romanu postaje marketinški mamac za posjetioce. Janovjak i Srdić su analizirali kako takva priča osvetljava mehanizme kapitalizma: vrijednost ne zavisi od same životinje, već od priče o njenoj jedinstvenosti. Ova opsesija „posljednjim“ odražava ljudsku potrebu da prisustvuje kraju, da doživi iskustvo koje se više nikada neće ponoviti.

Janovjak je povezao ovu fascinaciju sa našom širom opsesijom apokaliptičnim scenarijima – knjigama i filmovima o kraju svijeta. „Naše knjige i filmovi puni su apokalipse“, rekao je, objašnjavajući da ideja o kraju budi „perverznu radoznalost“ – želimo da vidimo nešto što je posljednje od svoje vrste, iako znamo da se s tim ne možemo poistovijetiti. Razgovor je otvorio pitanja o tome kako kapitalizam koristi priče da bi prodao osjećaj jedinstvenog iskustva, ali i o ljudskoj potrebi da u nestajanju pronađe smisao.

Za kraj razgovora otvoreno je i pitanje budućnosti pisanja i umjetnosti u vremenu vještačke inteligencije.

Srdić je rekao da ga brine „čudni neprijatelj“ kakav je vještačka inteligencija, jer svako danas može da zatraži stotine stranica teksta na bilo koju temu i da ih odmah dobije. Janovjak je istakao da ga ipak ne zanima „savršeni“ roman koji može da napiše kompjuter, već misao čovjeka s kojim dijeli isto vrijeme i isti svijet. „Mašina može da napiše knjigu za tri sekunde, ali ne može da provede tri godine pišući je“, rekao je, naglašavajući da književnost ostaje dragocjena upravo zato što dolazi iz ljudskog iskustva i potrebe da jedni drugima prenesemo pogled na svijet.

 

 

Promocija romana “Povratak na Zejrek”– Vladimir Jaćimović

 

Promocija romana ,,Povratak na Zejrek’’, prvog romana autora Vladimira Jaćimovića, održana je u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka ,,Njegoš’’, u okviru programa četvrtog dana V Jesenjeg sajma knjiga ,,Anderva book’’.

Jaćimović, po struci matematičar i fizičar, u razgovoru sa moderatorom Darkom Nikolićem, osvrnuo se na sličnosti između matematičara, muzičara i književnika.

,,Ljudi koji se manje bave matematikom nijesu svjesni da su mašta i imaginacija ključ matematike. Veliki matematičari su bili maštoviti ljudi, a takođe, matematika je priča. Matematika uči kako razvijati imaginaciju i kako koncizno ispričati priču, kako je otvoriti i zatvoriti’’, rekao je Jaćimović.

Iako njegovo prvo književno ostvarenje, roman ,,Povratak na Zejrek’’ Jaćimović nije napisao iz prvog pokušaja. Ideja za pisanje je nastala mnogo ranije, ali je autor na njenu realizaciju čekao pravo vrijeme, nakon potpunog sazrijevanja.

,,Pokušao sam da napišem kratki roman prije 20-ak godina, koji nije uspio. Kada sam ponovo htio da napišem priču, falio mi je neki djelić u slagalici, i na kraju kada sam sam shvatio priču, ko mi u njoj fali, priča mi se učinila uvjerljiva, povjerovao sam u nju’’, rekao je Jaćimović, koji je povjerujući u roman ,,Povratak na Zejrek’’ pokušao i čitaoce da uvjeri u svoju priču.

Svoj kreativni postupak Jaćimović objašnjava rečenicom ,,kad je matematičar književnik, on mora sagledati cjelinu i problem od početka do kraja’’, te je ostao dosljedan početnoj ideji sve do završetka pisanja romana. Radnja romana je smještena u relativno uzak vremenski okvir, do proljećnjih mjeseci 2016. godine, u savremenoj Turskoj uoči posljednjeg vojnog puča. Glavni junak Jaćimovićevog romana je Ilker Bozkurt, visoki oficir turske vojske upleten u mrežu špijunskih igara i porodičnih istorija. Jaćimović prikazuje savremeni Istanbul, u kome se odigrava najveći dio radnje romana, kao i Moskvu, u kojoj je jedno vrijeme glavni junak romana na službi.

,,Prva zamisao kada sam pisao knjigu mi je bila ideja kako neka velika umjetnost odjekuje kroz vjekove, kako velika umjetnost i danas nešto znači, kao i prije 800 godina. Vidjeviši umjetnost srpskih manastira, koja je rasuta od Prijepolja, Pazara, Bijelog Polja… htio sam da pišem šta ta velika umjetnost znači za savremenog čovjeka’’, rekao je Jaćimović.

Vladimir Jaćimović je rođen 1974. godine u Nikšiću, po struci je matematičar i fizičar, te autor brojnih naučnih članaka iz matematičke fizike i teorije bifurkacija, kao i udžbenika iz linearne algebre. Zaposlen je kao profesor matematike na Univerzitetu Crne Gore. Roman ,,Povratak na Zejrek’’ je njegovo prvo objavljeno književno djelo. Roman je bio uvršten u uži izbor za NIN-ovu nagradu za roman godine, kao jedan od 13 finalista, prije najužeg kruga. Jaćimovićevo prvo književno djelo objavila je izdavačka kuća ,,Arhipelag” iz Beograda, u proznoj ediciji ,,Zlatno runo”.