{"id":685,"date":"2025-06-07T16:41:09","date_gmt":"2025-06-07T16:41:09","guid":{"rendered":"https:\/\/bibliotekank.me\/?p=685"},"modified":"2025-06-07T16:41:09","modified_gmt":"2025-06-07T16:41:09","slug":"promocija-romana-zadusnice-dejana-ognjanovica-iv-karneval-romana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bibliotekank.me\/?p=685","title":{"rendered":"Promocija romana ,,Zadu\u0161nice” Dejana Ognjanovi\u0107a (IV Karneval romana)"},"content":{"rendered":"
\n
Drugo ve\u010de \u010detvrtog izdanja manifestacije \u201eKarneval romana\u201c obilje\u017eio je razgovor sa dobitnikom knji\u017eevne nagrade \u201eMiodrag Bulatovi\u0107\u201c za horor roman \u201eZadu\u0161nice\u201c, piscem Dejanom Ognjanovi\u0107em. Razgovor sa autorom vodio je moderator Javne ustanove Narodna biblioteka \u201eNjego\u0161\u201c Darko Nikoli\u0107, kao i knji\u017eevnik Milenko Bodirogi\u0107.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Usamljen u okviru svog \u017eanra, Ognjanovi\u0107 je rekao da u svijetu srpske knji\u017eevnosti djeluje kao nezavisni stvaralac, dok se istovremeno uspje\u0161no ostvaruje i kao pisac i kao knji\u017eevni kriti\u010dar.<\/div>\n
\u201eTrudim se da se pisanje i knji\u017eevna kritika ne sudaraju. Kada stvaram prozu, trudim se da je ne stvaram kao profesor ili teoreti\u010dar koji \u0107e je istog trenutka analizirati i mehani\u010dki graditi. Nastojim da kao stvaralac budem \u0161to spontaniji, a kada prolazim kroz svoj tekst kasnije, uklju\u010dim kriti\u010dki glas\u201c, rekao je pisac i knji\u017eevni kriti\u010dar Dejan Ognjanovi\u0107.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Prema rije\u010dima autora, njegove knjige su antipod onome \u0161to se danas prepoznaje i nagra\u0111uje u srpskoj knji\u017eevnosti \u2013 i \u0161ire. Me\u0111utim, osvajanje knji\u017eevne nagrade \u201eMiodrag Bulatovi\u0107\u201c predstavlja najve\u0107e dosada\u0161nje priznanje koje je osvojio kao pisac horor \u017eanra.<\/div>\n<\/div>\n
\n
\u201eKnji\u017eevna nagrada \u2018Miodrag Bulatovi\u0107\u2019 isti\u010de kvalitete subverzije, groteske, karnevala, podrivanja uobi\u010dajenih vrijednosti. To je redak kvalitet i na svjetskom nivou, a kamoli u na\u0161im balkanskim okvirima. Budu\u0107i da je \u017eiri za ovu nagradu bio izvan granica regiona, zahvaljuju\u0107i profesoru iz Poljske, nagrada ima predispozicije da, po svojim u\u010desnicima i nagra\u0111enima u narednim godinama, ako se bude razvijala kako treba, nosi te\u017einu i pisci \u0107e se boriti za nju\u201c, rekao je Ognjanovi\u0107.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Knji\u017eevnik Milenko Bodirogi\u0107 govorio je o izdava\u010dkoj ku\u0107i Orfelin, kao i o saradnji sa piscem Dejanom Ognjanovi\u0107em.<\/div>\n
\u201e\u010citao sam rukopis Dejanovog doktorskog rada \u2018Istorijska poetika horor \u017eanra u angloameri\u010dkoj knji\u017eevnosti\u2019 i shvatio da 90 odsto pisaca o kojima govori nije prevedeno na na\u0161im prostorima, \u0161to sam shvatio kao zadatak, i predlo\u017eio sam Dejanu da objavimo \u2018Poetiku horora\u2019. Tako je nastala edicija \u2018Poetika strave\u2019, u okviru koje je objavljeno 40 knjiga, dok edicija \u2018Crna ma\u010dka\u2019 broji petu knjigu\u201c, rekao je Bodirogi\u0107.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Dejan Ognjanovi\u0107 trenutno priprema \u201eDolazak knji\u017eevnog horora\u201c i \u201eDolazak filmskog horora\u201c, knjige koje \u0107e se baviti horor knji\u017eevno\u0161\u0107u i filmom strave, kao i njihovom recepcijom na prostorima biv\u0161e Jugoslavije, a bi\u0107e objavljene u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Orfelin.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Kao pisac i kriti\u010dar, Ognjanovi\u0107 je istakao da u knjigama naro\u010ditu pa\u017enju posve\u0107uje predgovorima i pogovorima, dok u filmovima posebno analizira izba\u010dene scene, intervjue i autorske komentare. Upravo kroz takav posve\u0107en i analiti\u010dki pristup, Ognjanovi\u0107 nastoji da horor uzdigne iz pukog \u017eanrovskog okvira i predstavi ga kao slojevitu, simboli\u010dki bogatu formu.<\/div>\n
\u201eMoja ideja je bila da poka\u017eem da je horor \u017eanr u knji\u017eevnosti potcenjen, a relevantan u estetskom smislu. Horor mo\u017ee da bude ozbiljna knji\u017eevnost \u2013 to dokazujem i kao kriti\u010dar, i na delu kao pisac i stvaralac. Horor nije samo eskapizam i trivijalna literatura, ve\u0107 ima svoju poentu, koju je ovaj \u017eiri prepoznao i nagradio\u201c, rekao je dr Dejan Ognjanovi\u0107.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Dejan Ognjanovi\u0107 je pisac, urednik, filmski i knji\u017eevni kriti\u010dar, prevodilac i esejista. Objavio je studije: \u201eFaustovski ekran\u201c, \u201eU brdima, horori\u201c, \u201eStudija strave\u201c, \u201ePoetika horora\u201c, \u201eVi\u0161e od istine: Kadijevi\u0107 o Kadijevi\u0107u\u201c, \u201eThe Weird World of H. P. Lovecraft\u201c i \u201eKult gula\u201c. Autor je \u010detiri romana: \u201eNa\u017eivo\u201c, \u201eZavodnik\u201c, \u201eProkletije\u201c i \u201eZadu\u0161nice\u201c , kao i zbirke pri\u010da \u201eDivlja kapela\u201c. Priredio je antologiju H. F. Lavkrafta \u201eNekronomikon\u201c. Urednik je edicije \u201ePoetika strave\u201c u izdava\u010dkoj ku\u0107i Orfelin. Njegove pri\u010de uvr\u0161tene su u brojne doma\u0107e antologije. Stalni je saradnik vode\u0107eg svjetskog horor magazina \u201eRue Morgue\u201c. Za esej \u201eTri paradigme horora\u201c 2022. godine uvr\u0161ten je u naju\u017ei izbor za nagradu \u201eBrem Stoker\u201c ameri\u010dkog Udru\u017eenja pisaca horora (Horror Writers Association, HWA). Sa svojim romanom \u201eZadu\u0161nice\u201c, u\u0161ao u\u017ei izbor za NIN-ovu nagradu.<\/div>\n
\"\" \"\" \"\" \"\" \"\"<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Drugo ve\u010de \u010detvrtog izdanja manifestacije \u201eKarneval romana\u201c obilje\u017eio je razgovor sa dobitnikom knji\u017eevne nagrade \u201eMiodrag Bulatovi\u0107\u201c za horor roman \u201eZadu\u0161nice\u201c, piscem Dejanom Ognjanovi\u0107em. Razgovor sa autorom vodio je moderator Javne ustanove Narodna biblioteka \u201eNjego\u0161\u201c Darko Nikoli\u0107, kao i knji\u017eevnik Milenko Bodirogi\u0107. Usamljen u okviru svog \u017eanra, Ognjanovi\u0107 je rekao da u svijetu srpske knji\u017eevnosti djeluje […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":690,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-685","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/685","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=685"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/685\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":691,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/685\/revisions\/691"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/690"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=685"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=685"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=685"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}