{"id":733,"date":"2025-06-07T17:08:08","date_gmt":"2025-06-07T17:08:08","guid":{"rendered":"https:\/\/bibliotekank.me\/?p=733"},"modified":"2025-06-07T17:08:08","modified_gmt":"2025-06-07T17:08:08","slug":"karnevalizovana-reprezentacija-traume-izmedu-groteske-i-svjedocenja-doc-dr-tijana-matovic-iv-karneval-romana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bibliotekank.me\/?p=733","title":{"rendered":"Karnevalizovana reprezentacija traume: Izme\u0111u groteske i svjedo\u010denja – doc. dr Tijana Matovi\u0107 (IV Karneval romana)"},"content":{"rendered":"
\n
Posljednjeg dana IV \u201eKarnevala romana\u201d Javna ustanova Narodna biblioteka \u201eNjego\u0161\u201d organizovala je gostovanje doc. dr Tijane Matovi\u0107 koja je govorila na temu \u201eKarnevalizovana reprezentacija traume: Izme\u0111u groteske i svjedo\u010denja\u201d.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Doc. dr Tijana Matovi\u0107 je na predavanju analizirala tri odabrana romana, roman \u201eVoljena\u201d ameri\u010dke spisateljice Toni Morison, \u201eBez utehe\u201c engleskog romanopisca japanskog porijekla Kazua I\u0161igura i roman \u201eKlanica pet\u201c ameri\u010dkog autora Kurta Vonegata, koriste\u0107i ih kao korpus za primjenu teorijskih okvira studija traume.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Predavanje je zapo\u010delo podsje\u0107anjem prisutnih da se pojam \u201ekarneval\u201d u teorijskoj misli Mihaila Bahtina positovje\u0107uje sa narodnom, prazni\u010dnom kulturom, i to prevashodno perioda srednjeg vijeka i renesanse.<\/div>\n<\/div>\n
\n
\u201ePogled na svet koji je zastupljen u karnevalu podrazumeva suprotstavljanje hijerarhijskom ure\u0111enju dru\u0161tvenog poretka i suprotstavljanje zvani\u010dnim, institucionalnim oblicima dru\u0161tvenog ure\u0111enja. U okviru karnevala, kao prakse koja se kasnije prenosi u visoku knji\u017eevnost, svet se izokre\u0107e naopa\u010dke, uloge su izmenjive i tako se svekolika struktura postojanih odnosa u dru\u0161tvu uzdrmava, kritikuje ili privremeno osporava\u201d, rekla je doc. dr Matovi\u0107 u svom uvodnom govoru.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Bitna karakteristika karnevalesknog pogleda na svijet je ambivalentnost, o \u010demu je doc. dr Matovi\u0107 govorila kao o zna\u010dajnoj odlici traume i njene manifestacije i predstavljanja u knji\u017eevnosti.<\/div>\n<\/div>\n
\n
\u201eAmbivalentnost se uliva u savremenu knji\u017eevnost iz narodne kulture i podrazumeva prodiranje banalnog u slo\u017eeno, smeha u ozbiljnost, smrti u \u017eivot, \u0161to zvu\u010de kao strogo definisane binarne opozicije. Ta ambivalentnost se ne vezuje direktno za Bahtina, koji je nju koncipirao slo\u017eenije, a ne u vidu dualizma subjekat-objekat, ve\u0107 kao ne\u0161to \u0161to podrazumeva slo\u017eenije i fluidnije odnose, koji se u knji\u017eevnosti manifestuju kroz parodiju, grotesku i oneobi\u010denje, koje od ruskih formalista pa nadalje jeste u domenu knji\u017eevne interpretacije, a ne\u0161to \u0161to je vrilo vezano za reprezentaciju traume\u201d, rekla je doc. dr Matovi\u0107.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Oneobi\u010denje kod Bahtina podrazumeva suprotstavljanje jednoglasju totalitarnog narativa, koji veruje da je zaokru\u017een, postojan i zavr\u0161en, jedna vrsta pri\u010de koja samu sebe zaokru\u017euje. Od druge polovine XX vijeka, kroz postmodernizam ili poststrukturalizam se onespokojuje. Sa jedne strane, veliki akcenat se stavlja na polifoniju knji\u017eevnog teksta. Karnevalski smeh kod Bahtina treba da se suprotstavlja toj vrsti totalitarnog narativa, isti\u010de doc. dr Matovi\u0107.<\/div>\n<\/div>\n
\n
\u201eKarnevalski smeh je veseo i likuju\u0107i, sa druge strane podrugljiv i ismevaju\u0107i. U knji\u017eevnom tekstu, karnevaleskni smeh se mo\u017ee manifestovati u razli\u010ditim oblicima. On nije u osnovi samo smeh, ve\u0107 jedan dekonstruktivisti\u010dki pristup gra\u0111enja sveta kroz jezik. Dok se svet formira kroz jezik, dok ispredamo pri\u010de i narative o svetu i na taj na\u010din potvr\u0111ujemo njegov smisao, mi ujedno prihvatamo da zato \u0161to je formiran kroz jezik, on je vrlo propadljiv\u201d, kazala je doc. dr Matovi\u0107.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Naredni va\u017ean termin, koji Bahtin identifikuje u karnevalu je vrijeme, sa kojim je doc. dr Matovi\u0107 povezala teoriju traume.<\/div>\n<\/div>\n
\n
\u201eBahtinovo \u201eveselo vreme\u201d nije strogo linearno, nije uzro\u010dno-posledi\u010dno koncipirano, ve\u0107 revolucionarno, transformativno. Fenomen temporalnosti je od su\u0161tinskog zna\u010da u teorijama traume. Gde karnevalizacija odvla\u010di vreme u prostor igre, tu je to vreme u traumi vrlo opsjedaju\u0107e i te\u0161ko, ali oba su vrlo razgra\u0111uju\u0107a, vrlo transformativna. Kako trauma, tako i karneval izvodi vreme iz puno\u0107e hronologije i uvode ih u izmenjivost pozicija i znaka, izmenjivost uloga, izmenjivost identiteta, izmenjivost likova. Najprepoznatljiviji termin kada govorimo o traumi je posttraumatski stres\u201d, rekla je doc. dr Matovi\u0107.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Ona je naglasila da se reprezentacija traume de\u0161ava nu\u017eno iz pozicije neke naknadosti ili zaka\u0161njelosti, i ne mo\u017ee se de\u0161avati u trenutku kada se doga\u0111a, ve\u0107 tokom ponovne integracije u neko dru\u0161tvo ili poredak, kada pojedinac shvata da nema na\u010dina da tematizuje i ozna\u010di ono \u0161to je nepredstavljivo.<\/div>\n
U nastavku programa doc. dr Matovi\u0107 tuma\u010dila je odabrane romane kroz prizmu teorije traume, osvetljavaju\u0107i razli\u010dite pristupe i knji\u017eevne tehnike kojima se autori bave temama traumatskih iskustava.<\/div>\n<\/div>\n
\"\" \"\" \"\" \"\" \"\"<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posljednjeg dana IV \u201eKarnevala romana\u201d Javna ustanova Narodna biblioteka \u201eNjego\u0161\u201d organizovala je gostovanje doc. dr Tijane Matovi\u0107 koja je govorila na temu \u201eKarnevalizovana reprezentacija traume: Izme\u0111u groteske i svjedo\u010denja\u201d. Doc. dr Tijana Matovi\u0107 je na predavanju analizirala tri odabrana romana, roman \u201eVoljena\u201d ameri\u010dke spisateljice Toni Morison, \u201eBez utehe\u201c engleskog romanopisca japanskog porijekla Kazua I\u0161igura i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":737,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-733","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/733","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=733"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/733\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":739,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/733\/revisions\/739"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/737"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=733"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=733"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=733"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}