{"id":883,"date":"2025-10-07T10:02:11","date_gmt":"2025-10-07T10:02:11","guid":{"rendered":"https:\/\/bibliotekank.me\/?p=883"},"modified":"2025-10-07T10:02:11","modified_gmt":"2025-10-07T10:02:11","slug":"drugi-dan-jesenjeg-sajma-knjiga-anderva-book","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bibliotekank.me\/?p=883","title":{"rendered":"Drugi dan Jesenjeg sajma knjiga &#8220;Anderva book&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>Promocija zbirke pri\u010da Klub malih-velikih pisaca <strong>\u201cPoruke u bo\u010dicama\u201d<\/strong><\/p>\n<p>U okviru petog Jesenjeg sajma knjiga \u201eAnderva book\u201c, koji organizuje Narodna biblioteka \u201eNjego\u0161\u201c u Nik\u0161i\u0107u, odr\u017eana je promocija knjige \u201ePoruke u bo\u010dicama\u201c, \u010detvrtog izdanja Kluba malih-velikih pisaca. Promocija kojom je moderirala Lucija Strunja\u0161, otvorila je bibliotekarka i prire\u0111iva\u010dica knjige Katica Grozdani\u0107, koja je govorila o radu Kluba malih-velikih pisaca i procesu nastanka knjige. Publika je imala priliku da \u010duje radove mladih autora, raspore\u0111ene u \u0161est tematskih segmenata:<\/p>\n<p>. Knjiga \u2013 moj prijatelj, oslonac i putokaz za budu\u0107nost<\/p>\n<p>U ovom dijelu predstavljeni su radovi koji nagla\u0161avaju zna\u010daj knjige u \u017eivotu mladih. Svoje tekstove \u010ditale su: Tea Stevovi\u0107, Mia Dra\u0161kovi\u0107, Tijana Bo\u017eovi\u0107, Selena Macanovi\u0107 i Milica Ra\u0161ovi\u0107.<\/p>\n<p>Moderne bajke<\/p>\n<p>Mladim autorima ovo je bila prilika da poznate bajke prika\u017eu u novom svjetlu. Istakla se bajka \u201eDjevoj\u010dica sa ru\u017eama\u201c Selene Macanovi\u0107, nagra\u0111ena u okviru Karnevala romana. U\u010destvovale su i: Tijana Bo\u017eovi\u0107, Ma\u0161a \u0110uri\u010di\u0107 i Matea Radovi\u0107.<\/p>\n<p>\u017dene koje su mijenjale svijet<\/p>\n<p>Segment je bio posve\u0107en velikim \u017eenama istorije, poput Majke Tereze, Desanke Maksimovi\u0107, Rose Parks i Marije Kiri, a o njima su pisale: Ana Gagovi\u0107, Milica Ra\u0161ovi\u0107, Varja Vasiljevi\u0107 i Valentina Bo\u017eovi\u0107.<\/p>\n<p>Bogatstvo razli\u010ditosti<\/p>\n<p>Mladi autori su kroz svoje radove poslali poruku o prihvatanju, toleranciji i ljepoti razlika. Svoje radove predstavili su: Isidora Pe\u0161ut, Teodora Radovi\u0107, Valentina Bo\u017eovi\u0107, Varja Vasiljevi\u0107, Valerija Markovi\u0107, Ma\u0161a \u0110uri\u010di\u0107, Zoja Mitrovi\u0107 i Neda Karad\u017ei\u0107.<\/p>\n<p>Neka oru\u017eje utihne<\/p>\n<p>Ovaj sna\u017ean segment nosio je poruku mira i zajedni\u0161tva. Djeca su kroz pjesme i pri\u010de govorila o ratnim stradanjima i \u017eelji za mirom. Predstavile su se: Mia Dra\u0161kovi\u0107, Valerija Markovi\u0107, Isidora Pe\u0161ut i Neda Karad\u017ei\u0107.<\/p>\n<p>Zagrljajem \u0161titimo planetu<\/p>\n<p>Posljednji dio knjige donio je radove posve\u0107ene o\u010duvanju prirode i odgovornosti prema planeti. \u010citale su: Ana Gagovi\u0107, Tea Stevovi\u0107, Zoja Mitrovi\u0107, Valerija Markovi\u0107 i Matea Radovi\u0107.<\/p>\n<p>Promocija je zavr\u0161ena zahvalnicom organizatora svim prisutnima i pozivom da nastave da prate bogat program Sajma. Knjiga \u201ePoruke u bo\u010dicama\u201c dostupna je na \u0161tandu Narodne biblioteke \u201eNjego\u0161\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Promocija knjige \u201c<strong>Metatekstualnost Lli\u0107eve hajke I Njego\u0161evog Gorskog vijenca<\/strong>\u201d Neda Papovi\u0107 Markovi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Promocija knjige \u201eMetatekstualnost Lali\u0107eve Hajke i Njego\u0161evog Gorskog vijenca\u2019&#8217; autorke Nede Papovi\u0107-Markovi\u0107, odr\u017eana je u okviru programa drugog dana V Jesenjeg sajma knjiga \u201eAnderva buk\u201c. Rije\u010d je o prvoj i jedinoj studiji koja se cjelovito bavi piscima koji utemeljuju crnogorski kanon, a knjiga je objavljena u izdanju Javne ustanove Narodne biblioteke ,,Njego\u0161\u2019\u2019. U razgovoru sa moderatorkom mr Ksenijom Rako\u010devi\u0107, Papovi\u0107-Markovi\u0107 je istakla da je tema zahtjevna iz vi\u0161e razloga. Prvenstveno, ne postoji dovoljno literature koja se bavi ovom zna\u010dajnom problematikom, zbog \u010dega roman ,,Hajka\u2019\u2019 nije sveobuhvatno rastuma\u010den i obja\u0161njen. Dodatnu slo\u017eenost predstavlja fenomen metatekstualnosti. Lali\u0107 u romanu ,,Hajka\u2019\u2019 objedinjuje dva konstruktivna postupka, s jedne strane pripada integralnom realizmu, a s druge modernizmu, i na taj na\u010din stvara slo\u017een narativni tekst, objasnila je Papovi\u0107-Markovi\u0107.<\/p>\n<p>,,Profesorica Tatjana \u0110uri\u0161i\u0107 u svom nau\u010dnom istra\u017eivanju do\u0161la je do zaklju\u010dka da je cjelokupna idejna slika svijeta, akseolo\u0161ki sistem, romana ,,Hajka\u2019\u2019 kodiran odre\u0111enim citatima iz Njego\u0161evog ,,Gorskog vijenca\u2019\u2019, navela je autorka kao razlog nastanka knjige ,,Metatekstualnost Lali\u0107eve Hajke i Njego\u0161evog Gorskog vijenca&#8221;.<\/p>\n<p>Da je rije\u010d o izuzetno zna\u010dajnom nau\u010dnom poduhvatu svjedo\u010di i recenzija prof. dr Tatjane \u0110uri\u0161i\u0107, koja isti\u010de da rukopis predstavlja ,,vrijednu nau\u010dnu studiju o fenomenu citatnosti i kanonskim djelima crnogorske kulture\u2019\u2019. Ona nagla\u0161ava da autorka ,,temeljno, analiti\u010dki i minuciozno dopire do ukupne idejne slike svijeta u romanu\u2019\u2019, i da knjiga ,,predstavlja zna\u010dajan doprinos prou\u010davanju montenegristike\u2019\u2019.<\/p>\n<p>,,Oslanjaju\u0107i se na tezu koja kao temu Gorskog vijenca prepoznaje knji\u017eevnu<\/p>\n<p>rekonstrukciju crnogorskog socio-kulturnog koda, autorka je predlo\u017eila da se i roman Hajka tuma\u010di kao osobeni crnogorski identitetski model, koji postaje \u010duvar arhai\u010dne poruke Herojske biblije. Ona pri tom zaklju\u010duje da ilustrativni citatni obrazac u Lali\u0107evom romanu djeluje kao sna\u017eno knji\u017eevno sredstvo mitologizacije ideala crnogorskog naroda: \u010dojstva i juna\u0161tva, i naj\u0161ire \u2013 crnogorske filozofije heroizma. Preno\u0161enje akcione etike, odnosno kulta borbe neprestane u Lali\u0107ev roman, u mnogome je odredilo motivacioni sistem i presudno uticalo na modelovanje<\/p>\n<p>herojskih likova partizana. Nacionalni fanatizam, koji se ogleda u svetom prino\u0161enju mlade \u017ertve, posta\u0107e pogodna<\/p>\n<p>ideolo\u0161ka podloga alegorije Svatovskog groblja u romanu Hajka. Ova simboli\u010dka prostorna struktura, koja aktivira motiv zava\u0111ene bra\u0107e, ali i juna\u010dke besmrtnosti, bi\u0107e veoma funkcionalan i umjetni\u010dki upe\u010datljiv element gra\u0111en na metatekstualnom ulan\u010davanju. Autorka uo\u010dava da se mudre sentence igumana Stefana, vladike Danila, Vuka Mi\u0107unovi\u0107a, kola i drugih likova Gorskog vijenca mogu prepoznati u vi\u0161eglasju Hajke, te ih je autor romana plasirao kroz narativne fokuse Vidri\u0107a, Elmaza \u0160amana, Pa\u0161ka Popovi\u0107a, Jovana Jasiki\u0107a, majora Fjorija i drugih likova u vidu inertekstualnih aluzija. Bolan do\u017eivljaj istorije bi\u0107e reflektovan kroz fokus Jovana Jasiki\u0107a koji \u0107e, nakon \u0161to je prinio svoje najbli\u017ee na oltar slobode, prema li\u010dnom gubitku zauzeti nadindividualni stav i kroz gusle uvesti Njego\u0161eve stihove neposrednim citatom ,,Bje\u0161e goru tama pritisnula\u2019\u2019, napisala je prof. \u0110uri\u0161i\u0107 u recenziji knjige.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Promocija zbirke pri\u010da <strong>\u201cStrah od igre\u201d-<\/strong> Aleksandar \u0106ukovi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U okviru programa V Jesenjeg sajma knjiga ,,Anderva buk\u2019\u2019 Javna ustanova Narodna biblioteka ,,Njego\u0161\u2019\u2019 organizovala je promociju zbirke kratkih pri\u010da ,,Strah od igre\u2019\u2019 pisca i knji\u017eevnog kriti\u010dara Aleksandra \u0106ukovi\u0107a.<\/p>\n<p>Biografije, diplome, knji\u017eevna sujeta i nagrade, akademsko-politi\u010dki ,,ekspertualci\u2019\u2019 \u010desto su predmet ironije i autoironije u pri\u010dama Aleksandra \u0106ukovi\u0107a. Knjiga ,,Strah od igre\u2019\u2019 se mo\u017ee \u010ditati kao svojevrsni detektor la\u017ei i prevara, obmana i samoobmana savremenog dru\u0161tva, rekao je moderator Milorad Durutovi\u0107. On je istakao da knjiga nije moralisti\u010dka, ve\u0107 \u0106ukovi\u0107 iz pozicije svjedoka i hroni\u010dara poku\u0161ava da zabilje\u017ei u kakvom nevremenu \u017eivimo.<\/p>\n<p>Govore\u0107i o knjizi, autor je naglasio da zbirku \u010dine izabrane i nove pri\u010de raspore\u0111ene u tri ciklusa, od kojih prvi, \u201eIstraga razonode\u201c, predstavlja svojevrsnu uvertiru u ono \u0161to knjiga su\u0161tinski \u017eeli da poka\u017ee.<\/p>\n<p>\u201eNovi trenuci i uslovi u kojima \u017eivimo zatra\u017eili su da se neki stari knji\u017eevni tekstovi \u010ditaju na druga\u010diji na\u010din. Ne bih bio dovoljno po\u0161ten sam prema sebi da vr\u0161im reviziju ve\u0107 postoje\u0107ih tekstova, pa sam u prekompoziciji i dodavanju novog naslova u odre\u0111enom ciklusu, u kombinaciji sa novim pri\u010dama, postavio platformu koja \u010ditaocu pru\u017ea jasniji i sna\u017eniji uvid nego \u0161to bi to bilo iz ranijih knjiga\u201c, kazao je \u0106ukovi\u0107.<\/p>\n<p>Aleksandar \u0106ukovi\u0107 ro\u0111en je 1991. godine u Nik\u0161i\u0107u. Magistar je politi\u010dkih nauka. Objavio je knjige: ,,Sporedni poredak\u201c (2012), ,,Om\u010da\u201c (2013), ,,Konture horizonta\u201c (2015), ,,Kad skidaju krila\u201c (2018, dva izdanja), Pisac u kupatilu\u201c (2019), kao i zbirku ,,Strah od igre\u2019\u2019. Autor je niza nau\u010dnih i stru\u010dnih radova iz oblasti dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih nauka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Promocija romana <strong>\u201c\u010covjek I vuk\u201d<\/strong>&#8211; Mihaela \u0160umi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prvi programski dan V Jesenjeg sajma knjiga ,,Anderva buk\u2019\u2019 zavr\u0161en je promocijom romana ,,\u010covjek vuk\u2019\u2019, koji je nominovan za Evropsku nagradu za knji\u017eevnost i istovremeno predstavlja prvi roman bosanske autorke Mihaele \u0160umi\u0107. Tokom razgovora sa moderatorom Darkom Nikoli\u0107em, \u0160umi\u0107 je govorila o knji\u017eevnim po\u010decima, zna\u010daju motiva Meksika koji se provla\u010di u njenom pisanju i biografiji, kao i inspiraciji za naslovljavanje i nastanak romana ,,\u010covjek vuk\u2019\u2019, temeljenog na istinitom slu\u010daju nestanka djevoj\u010dice Sabine Ordonjez.<\/p>\n<p>,,Slu\u010daj nestanka djevoj\u010dice Sabine Ordonjez je stvaran, i bilo mi je toliko stra\u0161no shvatiti da djeca u tom uzrastu nemaju svijest koliko su ljudi zapravo spremni da naude jedni drugima, pa to zlo pripisuju mitolo\u0161kom bi\u0107u\u2019\u2019, pojasnila je \u0160umi\u0107 o nastanku knjige.<\/p>\n<p>Prvi susret \u010ditalaca s knjigom zapo\u010dinje uvodnim re\u010denicama: \u201eGdje ima ovaca, vukovi nikad nijesu daleko\u201c i \u201eSve nesre\u0107e u ovoj knjizi nekome su se ve\u0107 desile, nekome se de\u0161avaju, a nekome \u0107e se tek desiti\u201c. \u0160umi\u0107 na taj na\u010din \u0161alje poruku da ni\u0161ta u romanu nije izmi\u0161ljeno \u2013 doga\u0111aji se odvijaju u ciklusu, a \u010dovjek, na\u017ealost, jo\u0161 uvijek nije nau\u010dio dovoljno da ne ponavlja istu sudbinu.<\/p>\n<p>Autorka u svojim djelima nagla\u0161ava i sli\u010dnost meksi\u010dkog podneblja sa na\u0161im regionom i mentalitetom, te pri\u010de u romanu ,,\u010covjek vuk\u2019\u2019 smje\u0161ta u latinoameri\u010dki okvir i istra\u017euje jezike tog podru\u010dja. Na taj na\u010din, \u0160umi\u0107 ukazuje na univerzalne pojave, nudi \u0161iru sliku diktature, totalitarizma i gu\u0161enja slobodne misli, pojava koje \u010ditalac mo\u017ee prepoznati i u svojoj okolini, iz li\u010dnog iskustva.<\/p>\n<p>,,Odrastala sam u podneblju koje je nametljivo i nasilno u smislu diskursa gradilo svoj identitet. Dijete smje\u0161teno u jedan takav dru\u0161tveni kontekst, postaje svjesnije koliko zapravo svaka osoba koja ima iole razvijenu empatiju i sposobnost kriti\u010dnog mi\u0161ljenja ne pripada tom dru\u0161tvu. Kada se osje\u0107a\u0161 kao da ne pripada\u0161, krene\u0161 da tra\u017ei\u0161 ne\u0161to sa \u010dim mo\u017ee\u0161 da se poistovijeti\u0161. Za mene je to bila Latinska Amerika, jer oni su bili sve ono \u0161to smo mi, samo bez tog nacionalnog konteksta. Tu sam se osje\u0107ala kao da pripadam, jer ne gubim svoju konturu, mentalitet svog naroda i dru\u0161tvene norme i razmi\u0161ljanja, jer je manje-vi\u0161e sve identi\u010dno, osim \u0161to niko ne\u0107e insistirati da li sam ,,ovo ili ono\u2019\u2019 i na koji na\u010din se ja to ne uklapam\u2019\u2019, rekla je autorka.<\/p>\n<p>Mihaela \u0160umi\u0107 je ro\u0111ena 1998. godine u Banjaluci. Zavr\u0161ila je Op\u0161tu gimnaziju Katoli\u010dkog \u0161kolskog centra \u201eBla\u017eeni Ivan Merz\u201d. Tokom 2012. godine pisala je poeziju i kolumne za meksi\u010dki LUF magazin, a poeziju, kao i prevode objavljivala je na nekoliko portala. Objavila je zbirku pjesama \u201eNekoliko sitnih uboda\u201d, za koju je dobila nagradu \u201e\u010cu\u010dkova knjiga\u201d, za najbolju prvu knjigu objavljenu u 2020. godini, zbirku pri\u010da \u201eHerbarij svete smrti\u201d, za koju je nagra\u0111ena regionalnom knji\u017eevnom nagradom \u201e\u0160tefica Cvek\u201d, kao i zbirku poezije \u201eImenik Laure Carvalho\u02ee. Tako\u0111e je prevela romane Fernande Mel\u010dor \u201eSezona uragana\u201d, \u201eParadajs\u201d i \u201eLa\u017eni zec\u201d.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Promocija zbirke pri\u010da Klub malih-velikih pisaca \u201cPoruke u bo\u010dicama\u201d U okviru petog Jesenjeg sajma knjiga \u201eAnderva book\u201c, koji organizuje Narodna biblioteka \u201eNjego\u0161\u201c u Nik\u0161i\u0107u, odr\u017eana je promocija knjige \u201ePoruke u bo\u010dicama\u201c, \u010detvrtog izdanja Kluba malih-velikih pisaca. Promocija kojom je moderirala Lucija Strunja\u0161, otvorila je bibliotekarka i prire\u0111iva\u010dica knjige Katica Grozdani\u0107, koja je govorila o radu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":884,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-883","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/883","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=883"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/883\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":885,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/883\/revisions\/885"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/884"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=883"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=883"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=883"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}