{"id":889,"date":"2025-10-07T10:06:37","date_gmt":"2025-10-07T10:06:37","guid":{"rendered":"https:\/\/bibliotekank.me\/?p=889"},"modified":"2025-10-07T10:06:37","modified_gmt":"2025-10-07T10:06:37","slug":"cetvrti-dan-jrsenjeg-sajma-knjiga-anderva-book","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bibliotekank.me\/?p=889","title":{"rendered":"\u010cetvrti dan Jrsenjeg sajma knjiga “Anderva book”"},"content":{"rendered":"

Promocija zbornika radova radionice stripa \u201cKvadrat 2\u201d<\/strong> \u2013 dr Luka Rakojevi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Tre\u0107i programski dan V Jesenjeg sajma knjiga, koji se ti\u010de dje\u010dijeg segmenta, otpo\u010deo je promocijom stripa kao umjetni\u010dke forme koja povezuje rije\u010di i ilustracije u jedinstveno pripovijedanje. Posebno mjesto imala je promocija Zbornika radova polaznika radionice stripa \u201eKvadrat 2\u201c, koji je priredio dr Luka Rakojevi\u0107. Zbornik je nastao tokom drugog ciklusa radionica stripa koje je organizovala JU Narodna biblioteka \u201eNjego\u0161\u201c Nik\u0161i\u0107 kroz projekat \u201eRastimo uz kulturu\u201c, uz podr\u0161ku Ministarstva kulture i medija Crne Gore. Promociji su prisustvovali i tvorci radova:Lenka \u017dugi\u0107, Zoja Koprivica, Valerija Markovi\u0107, Minja \u0110ukanovi\u0107, Nevena Kraljevi, \u0110ina Jaganjac, Strahinja Lon\u010dar, Luka Perunovi\u0107, Nikola Zekovi\u0107, Borjan \u0160u\u0107ur i Du\u0161an Sandi\u0107.<\/p>\n

Radionice su bile zami\u0161ljene kao prostor za kreativno izra\u017eavanje mladih kroz crtanje, \u010ditanje i tuma\u010denje stripa, sa ciljem razvijanja vje\u0161tina vizuelnog pripovijedanja i interpretacije knji\u017eevnih djela. O procesu rada, izazovima i zna\u010daju ovakvih radionica govorio je edukator, dr Luka Rakojevi\u0107.<\/p>\n

Tokom razgovora istaknuto je da je ideja o radionici proistekla iz \u017eelje da se strip pribli\u017ei mladima kao ozbiljna umjetni\u010dka forma, a ne samo zabava. Posebna pa\u017enja bila je posve\u0107ena balansiranju teorijskog znanja i prakti\u010dnog rada \u2013 od u\u010denja osnovnih elemenata stripa i \u017eanrovske raznolikosti do crtanja, osmi\u0161ljavanja pri\u010de i oblikovanja scenarija.<\/p>\n

Rakojevi\u0107 je govorio o najve\u0107im izazovima tokom rada sa polaznicima, me\u0111u kojima su se izdvojili kreiranje narativa i povezivanje knji\u017eevnih djela sa strip formom. U\u010desnici su crpili inspiraciju i iz knji\u017eevnosti i iz vlastitih \u017eivotnih iskustava, \u0161to je rezultiralo originalnim radovima okupljenim u Zborniku. Posebno je nagla\u0161eno da strip mo\u017ee biti \u201eprodu\u017eetak\u201c knji\u017eevnog djela i na\u010din da se knji\u017eevne ideje pribli\u017ee mla\u0111oj publici.<\/p>\n

Atmosfera u Stripoteci Narodne biblioteke \u201eNjego\u0161\u201c ocijenjena je kao izuzetno podsticajna, a radionice su pokazale da upravo ovakvi prostori mogu iznjedriti nove generacije strip autora. Publika je imala priliku da se upozna sa procesom stvaranja stripa, a dio u\u010desnika predstavio je i svoje radove iz Zbornika.<\/p>\n

Na kraju, u\u010desnici i posjetioci pozvani su da i narednih dana prate bogat program Sajma.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Promocija romana \u201cRimski zoolo\u0161ki vrt\u201d<\/strong> \u2013 Paskal Janovjak<\/p>\n

 <\/p>\n

Na V Jesenjem sajmu knjiga \u201eAnderva book\u201d odr\u017ean je razgovor sa \u0161vajcarskim piscem i laureatom Swiss Literature Award Paskalom Janovjakom, autorom romana ,,Rimski zoolo\u0161ki vrt”, i urednikom Sr\u0111anom Srdi\u0107em.<\/p>\n

Razgovor je vo\u0111en na engleskom jeziku i zapo\u010deo je li\u010dnom opaskom autora o bliskosti jezika.<\/p>\n

Janovjak je sa osmijehom rekao da je iznena\u0111en koliko su mu crnogorski i srpski jezik razumljivi, jer ga podsje\u0107aju na slova\u010dki jezik njegovog oca \u2013 \u201erazumijem mo\u017eda \u0161ezdeset ili sedamdeset procenata\u201c, na\u0161alio se, dodaju\u0107i da mu to poma\u017ee \u010dak i prilikom naru\u010divanja kafe ili sendvi\u010da.<\/p>\n

Govore\u0107i o svom opusu, naglasio je da je Rimski zoolo\u0161ki vrt njegova najprevo\u0111enija i najambicioznija knjiga, jer poku\u0161ava da ispri\u010da \u010ditav jedan vijek istorije jednog mjesta. Ipak, otkrio je da uvijek te\u017ei novim knji\u017eevnim izazovima, iako to nije \u201enajbolja komercijalna strategija\u201c.<\/p>\n

Na pitanje za\u0161to ba\u0161 Rim i za\u0161to rimski zoolo\u0161ki vrt, Janovjak je odgovorio da nije imao unaprijed osmi\u0161ljenu teoriju \u2013 jednostavno ga je posjeta tom zaba\u010denom dijelu grada sna\u017eno pogodila. \u201eKao da sam u Rimu otkrio nepoznati kontinent\u201c, rekao je, mjesto o kojem ljudi malo znaju, a iz kojeg se mo\u017ee ispri\u010dati velika pri\u010da.<\/p>\n

Govorio je i o sopstvenom ambivalentnom odnosu prema zoolo\u0161kim vrtovima. Kada je prvi put odveo djecu u rimski zoolo\u0161ki vrt, osjetio je nelagodu: \u201ePomislio sam da ih vodim u neku vrstu koncentracionog logora\u201c, rekao je, \u0161to je kasnije postalo polazna ta\u010dka romana.<\/p>\n

U sredi\u0161tu diskusije na\u0161la se pri\u010da o posljednjem bi\u0107u \u2013 jedinom preostalom primjerku svoje vrste, izmi\u0161ljenoj \u017eivotinji koja u romanu postaje marketin\u0161ki mamac za posjetioce. Janovjak i Srdi\u0107 su analizirali kako takva pri\u010da osvetljava mehanizme kapitalizma: vrijednost ne zavisi od same \u017eivotinje, ve\u0107 od pri\u010de o njenoj jedinstvenosti. Ova opsesija \u201eposljednjim\u201c odra\u017eava ljudsku potrebu da prisustvuje kraju, da do\u017eivi iskustvo koje se vi\u0161e nikada ne\u0107e ponoviti.<\/p>\n

Janovjak je povezao ovu fascinaciju sa na\u0161om \u0161irom opsesijom apokalipti\u010dnim scenarijima \u2013 knjigama i filmovima o kraju svijeta. \u201eNa\u0161e knjige i filmovi puni su apokalipse\u201c, rekao je, obja\u0161njavaju\u0107i da ideja o kraju budi \u201eperverznu radoznalost\u201c \u2013 \u017eelimo da vidimo ne\u0161to \u0161to je posljednje od svoje vrste, iako znamo da se s tim ne mo\u017eemo poistovijetiti. Razgovor je otvorio pitanja o tome kako kapitalizam koristi pri\u010de da bi prodao osje\u0107aj jedinstvenog iskustva, ali i o ljudskoj potrebi da u nestajanju prona\u0111e smisao.<\/p>\n

Za kraj razgovora otvoreno je i pitanje budu\u0107nosti pisanja i umjetnosti u vremenu vje\u0161ta\u010dke inteligencije.<\/p>\n

Srdi\u0107 je rekao da ga brine \u201e\u010dudni neprijatelj\u201c kakav je vje\u0161ta\u010dka inteligencija, jer svako danas mo\u017ee da zatra\u017ei stotine stranica teksta na bilo koju temu i da ih odmah dobije. Janovjak je istakao da ga ipak ne zanima \u201esavr\u0161eni\u201c roman koji mo\u017ee da napi\u0161e kompjuter, ve\u0107 misao \u010dovjeka s kojim dijeli isto vrijeme i isti svijet. \u201eMa\u0161ina mo\u017ee da napi\u0161e knjigu za tri sekunde, ali ne mo\u017ee da provede tri godine pi\u0161u\u0107i je\u201c, rekao je, nagla\u0161avaju\u0107i da knji\u017eevnost ostaje dragocjena upravo zato \u0161to dolazi iz ljudskog iskustva i potrebe da jedni drugima prenesemo pogled na svijet.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Promocija romana \u201cPovratak na Zejrek\u201d<\/strong>– Vladimir Ja\u0107imovi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Promocija romana ,,Povratak na Zejrek\u2019\u2019, prvog romana autora Vladimira Ja\u0107imovi\u0107a, odr\u017eana je u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka ,,Njego\u0161\u2019\u2019, u okviru programa \u010detvrtog dana V Jesenjeg sajma knjiga ,,Anderva book\u2019’.<\/p>\n

Ja\u0107imovi\u0107, po struci matemati\u010dar i fizi\u010dar, u razgovoru sa moderatorom Darkom Nikoli\u0107em, osvrnuo se na sli\u010dnosti izme\u0111u matemati\u010dara, muzi\u010dara i knji\u017eevnika.<\/p>\n

,,Ljudi koji se manje bave matematikom nijesu svjesni da su ma\u0161ta i imaginacija klju\u010d matematike. Veliki matemati\u010dari su bili ma\u0161toviti ljudi, a tako\u0111e, matematika je pri\u010da. Matematika u\u010di kako razvijati imaginaciju i kako koncizno ispri\u010dati pri\u010du, kako je otvoriti i zatvoriti\u2019\u2019, rekao je Ja\u0107imovi\u0107.<\/p>\n

Iako njegovo prvo knji\u017eevno ostvarenje, roman ,,Povratak na Zejrek\u2019\u2019 Ja\u0107imovi\u0107 nije napisao iz prvog poku\u0161aja. Ideja za pisanje je nastala mnogo ranije, ali je autor na njenu realizaciju \u010dekao pravo vrijeme, nakon potpunog sazrijevanja.<\/p>\n

,,Poku\u0161ao sam da napi\u0161em kratki roman prije 20-ak godina, koji nije uspio. Kada sam ponovo htio da napi\u0161em pri\u010du, falio mi je neki djeli\u0107 u slagalici, i na kraju kada sam sam shvatio pri\u010du, ko mi u njoj fali, pri\u010da mi se u\u010dinila uvjerljiva, povjerovao sam u nju\u2019\u2019, rekao je Ja\u0107imovi\u0107, koji je povjeruju\u0107i u roman ,,Povratak na Zejrek\u2019\u2019 poku\u0161ao i \u010ditaoce da uvjeri u svoju pri\u010du.<\/p>\n

Svoj kreativni postupak Ja\u0107imovi\u0107 obja\u0161njava re\u010denicom ,,kad je matemati\u010dar knji\u017eevnik, on mora sagledati cjelinu i problem od po\u010detka do kraja\u2019\u2019, te je ostao dosljedan po\u010detnoj ideji sve do zavr\u0161etka pisanja romana. Radnja romana je smje\u0161tena u relativno uzak vremenski okvir, do prolje\u0107njih mjeseci 2016. godine, u savremenoj Turskoj uo\u010di posljednjeg vojnog pu\u010da. Glavni junak Ja\u0107imovi\u0107evog romana je Ilker Bozkurt, visoki oficir turske vojske upleten u mre\u017eu \u0161pijunskih igara i porodi\u010dnih istorija. Ja\u0107imovi\u0107 prikazuje savremeni Istanbul, u kome se odigrava najve\u0107i dio radnje romana, kao i Moskvu, u kojoj je jedno vrijeme glavni junak romana na slu\u017ebi.<\/p>\n

,,Prva zamisao kada sam pisao knjigu mi je bila ideja kako neka velika umjetnost odjekuje kroz vjekove, kako velika umjetnost i danas ne\u0161to zna\u010di, kao i prije 800 godina. Vidjevi\u0161i umjetnost srpskih manastira, koja je rasuta od Prijepolja, Pazara, Bijelog Polja\u2026 htio sam da pi\u0161em \u0161ta ta velika umjetnost zna\u010di za savremenog \u010dovjeka\u2019\u2019, rekao je Ja\u0107imovi\u0107.<\/p>\n

Vladimir Ja\u0107imovi\u0107 je ro\u0111en 1974. godine u Nik\u0161i\u0107u, po struci je matemati\u010dar i fizi\u010dar, te autor brojnih nau\u010dnih \u010dlanaka iz matemati\u010dke fizike i teorije bifurkacija, kao i ud\u017ebenika iz linearne algebre. Zaposlen je kao profesor matematike na Univerzitetu Crne Gore. Roman ,,Povratak na Zejrek\u2019\u2019 je njegovo prvo objavljeno knji\u017eevno djelo. Roman je bio uvr\u0161ten u u\u017ei izbor za NIN-ovu nagradu za roman godine, kao jedan od 13 finalista, prije naju\u017eeg kruga. Ja\u0107imovi\u0107evo prvo knji\u017eevno djelo objavila je izdava\u010dka ku\u0107a ,,Arhipelag\u201d iz Beograda, u proznoj ediciji ,,Zlatno runo\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Promocija zbornika radova radionice stripa \u201cKvadrat 2\u201d \u2013 dr Luka Rakojevi\u0107   Tre\u0107i programski dan V Jesenjeg sajma knjiga, koji se ti\u010de dje\u010dijeg segmenta, otpo\u010deo je promocijom stripa kao umjetni\u010dke forme koja povezuje rije\u010di i ilustracije u jedinstveno pripovijedanje. Posebno mjesto imala je promocija Zbornika radova polaznika radionice stripa \u201eKvadrat 2\u201c, koji je priredio dr […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":884,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-889","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/889","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=889"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/889\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":890,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/889\/revisions\/890"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/884"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=889"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=889"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=889"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}