{"id":891,"date":"2025-10-07T10:08:31","date_gmt":"2025-10-07T10:08:31","guid":{"rendered":"https:\/\/bibliotekank.me\/?p=891"},"modified":"2025-10-07T10:08:31","modified_gmt":"2025-10-07T10:08:31","slug":"peti-dan-jesenjeg-sajma-knjiga-anderva-book","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bibliotekank.me\/?p=891","title":{"rendered":"Peti dan Jesenjeg sajma knjiga “Anderva book”"},"content":{"rendered":"

Radionica digitalnog dizajniranja \u201cLink na tvojoj ideji\u201d-<\/strong> Milovan Kadovi\u0107 \u2013 Ilija Nik\u010devi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Poslednjeg dana V Jesenjeg sajma knjiga ,,Anderva book” u okviru programskog segmenta za mlade, odr\u017eana je radionica ,,Link ka tvojoj ideji” posve\u0107ena temi digitalne umjetnosti, koju su vodili Mi\u0107o Kadovi\u0107 i Ilija \u0110urovi\u0107, likovni umjetnici, grafi\u010dki dizajneri i tvorci grafi\u010dkog studija BadBrain Nk<\/strong><\/a>.<\/p>\n

Cilj radionice bio je da se u\u010desnici upoznaju sa razvojem digitalne umjetnosti, njenim pionirima i savremenim izrazima, ali i da kroz prakti\u010dan rad sami isprobaju principe digitalnog stvaranja.<\/p>\n

Tokom radionice predstavljeni su:<\/p>\n

Istorijat digitalne umjetnosti i rad pionira: Frieder Nakea, Ivana Sutherlanda i Harolda Cohena;<\/p>\n

Spoj umjetnosti i tehnologije, kroz primjere kako se ra\u010dunar i algoritmi koriste u umjetni\u010dkom procesu;<\/p>\n

Uticaj interneta i demokratizacija stvaranja, sa posebnim osvrtom na djela Andyja Warhola;<\/p>\n

Savremena scena i alati koji oblikuju dana\u0161nje umjetni\u010dke prakse.<\/p>\n

Nakon teorijskog uvoda, u\u010desnici su imali priliku da urade prakti\u010dnu vje\u017ebu i kreiraju vlastite digitalne radove. Na ovaj na\u010din radionica je spojila znanje o istorijatu i teorijskim osnovama sa neposrednim kreativnim iskustvom.<\/p>\n

Atmosfera na radionici bila je izuzetno podsticajna, a uz stru\u010dno vo\u0111enje edukatora uspje\u0161no je ostvaren njen glavni cilj. Time je potvr\u0111eno da digitalna umjetnost, kao spoj tehnologije i kreativnosti, stvara nove prostore izra\u017eavanja i pribli\u017eava umjetni\u010dko stvaranje \u0161iroj publici.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Razgovor s autorom :Aleksandar Be\u010danovi\u0107<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Zavr\u0161nog dana V Jesenjeg sajma knjiga ,,Anderva book\u2019\u2019 Javna ustanova Narodna biblioteka ,,Njego\u0161\u2019\u2019 organizovala je razgovor s piscem i filmskim kriti\u010darem Aleksandrom Be\u010danovicem, koji je moderirao Nikola Nikoli\u0107.<\/p>\n

Knjigom ,,Hitchcock i Marnie\u2019\u2019 Be\u010danovi\u0107 je poku\u0161ao da doka\u017ee da je film Marnie velikog reditelja zapravo film iz kojeg se ,,mo\u017ee pro\u010ditati cijeli Hi\u010dkok\u2019\u2019 jer opsesivne ideje, stileme i feti\u0161i kontroverznog re\u017eisera u ovom filmu nalaze svoju elaboraciju.<\/p>\n

,,Status filma Marni je dubiozan. Za razliku od filmova kao \u0161to su Psycho, Vertigo, The Birds, Rear Window, Notorious, koji su univerzalno prihva\u0107eni kao Hi\u010dkokova remek djela, Marni (1964) jo\u0161 uvijek proizvodi debatu, ne samo me\u0111u obi\u010dnim kriti\u010darima i gledaocima, nego i me\u0111u hardkor obo\u017eavaocima Hi\u010dkoka. Imate jo\u0161 uvijek tu dilemu da li je Marni posljednji veliki Hi\u010dkokov film, ili je to po\u010detak Hi\u010dkokovog pada. Posljednja \u010detiri Hi\u010dkokova filma, Tom Curtain, Topaz, Frenzy i Family Plot su u nekom smislu slabiji Hi\u010dkokovi filmovi. Mala je ta\u010dka gdje se ubjedljivo mo\u017ee re\u0107i da filmom Marni po\u010dinje njegov pad. Mislim da je to njegov posljednji veliki film i posljednja njegova velika sinteza. Moj poku\u0161aj u ovoj knjizi je bio da upravo to uradim, da doka\u017eem da je to film iz koga vi zapravo mo\u017eete da pro\u010ditate cijelog Hi\u010dkoka\u2019\u2019, rekao je Be\u010danovi\u0107.<\/p>\n

Kroz pa\u017eljivo i\u0161\u010ditavanje svih segmenata, \u010desto uz kadar-po-kadar tuma\u010denje, knjiga sa preko 250 ilustracija predstavlja detaljno hermeneuti\u010dko propitivanje filma Marnie koji je, zapravo, posljednje remek-djelo Hi\u010dkokovo i jedno od poslednjih grandioznih ostvarenja Starog Holivuda. Istovremeno, Be\u010danovi\u0107 tretira Marnie i kao film u kome, na specifi\u010dan na\u010din, vrhuni cijela Hitchcockova estetika, tako da se, kroz analizu konkretnih scena i sekvenci iz filma, stvara i jedna \u0161ira slika o re\u017eiserovom opusu, jer se ukazuje na to kako su njegovi fascinantni motivi i stileme bili ranije kori\u0161teni (na primjer, autorova kameo pojavljivanja, figura majke, prizori poljubaca, voajerizam itd), navodi se u sinopsisu knjige.<\/p>\n

U razgovoru sa moderatorom, na pitanje za\u0161to se nije odlu\u010dio da analizira poznatije Hitchcockove filmove, poput filmova Ptice ili Psiho, Be\u010danovi\u0107 je odgovorio da, u moru tekstova napisanih o ovom reditelju, status filma Marnie jo\u0161 uvijek nije razrije\u0161en.<\/p>\n

Aleksandar Be\u010danovi\u0107 je crnogorski prozaik, prevodilac, knji\u017eevni i filmski kriti\u010dar. Radio je kao urednik kulture u vi\u0161e crnogorskih \u010dasopisa. Dobitnik je knji\u017eevne nagrade Risto Ratkovi\u0107 za najbolju knjigu poezije u Crnoj Gori. Prevodi s engleskog, ve\u0107inom filmsku teoriju.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Promocija zbirke pri\u010da \u201cUgovor o zaboravu<\/strong>\u201d- Ned\u017ead Ibrahimovi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Promocija zbirke pri\u010da ,,Ugovor o zaboravu\u2019\u2019 bosanskog pisca i univerzitetskog predava\u010da Ned\u017eada Ibrahimovi\u0107a odr\u017eana je zavr\u0161nog dana V Jesenjeg sajma knjiga ,,Anderva book\u2019\u2019, koji je organizovala Javna ustanova Narodna biblioteka ,,Njego\u0161\u2019\u2019.<\/p>\n

U razgovoru sa moderatorom Darkom Nikoli\u0107em, autor je potvrdio tezu drugih pisaca da ,,\u010ditav \u017eivot pi\u0161e samo jednu knjigu\u2019\u2019, koja se pro\u017eima i u njegovoj zbirci poezije ,,Mala povijest smrti i pisanja\u2019\u2019.<\/p>\n

,,Divim se piscima koji pi\u0161u razli\u010dite knjige i divim se piscima koji pi\u0161u \u017eanrovsku knji\u017eevnost, koji umiju da napi\u0161u krimi\u0107, ljubi\u0107, science fiction\u2026 Divim se ljudima koji u knjige ne stavljaju sebe, nego smje\u0161taju fabule, konstruirane pri\u010de, razli\u010dite si\u017eee izmisle. Mi koji ne pi\u0161emo \u017eanrovsku knji\u017eevnost, mi pi\u0161emo samo sebe. Dakle, ne znam puno pisaca koji nisu pisali i ispisivali sebe. Mi \u010dak pi\u0161emo sebe i kad \u010ditamo ono \u0161to biramo da \u010ditamo. Ja sam taj proces nazvao ,,\u010disanje\u2019\u2019, \u010ditanje kroz pisanje. To je kada \u010ditate ne\u0161to \u0161to biste voljeli da ste vi napisali\u2019\u2019, opisao je autor svoj pogled na pisanje i kreativni proces. On je dodao i da ,,pi\u0161e onoga ko u njemu prepozna sebe\u2019\u2019, odnosno \u010ditaoca.<\/p>\n

,,To jeste temelj ljudske empatije. Da u drugom vidi\u0161 sebe i da drugi u meni vidi sebe. Ne mogu pisati misle\u0107i samo na sebe. Imam pred sobom idealnog \u010ditaoca, koji sam ja i neko drugi istovremeno. Pisanje knji\u017eevnog teksta je odlazak od sebe i dolazak nekom idealnom sebi\u2019\u2019, pojasnio je Ibrahimovi\u0107.<\/p>\n

Autor u knjizi ,,Ugovor o zaboravu\u201d promi\u0161lja identitet, \u201epogled drugog\u201c i na\u010din na koji se li\u010dnost gradi kroz odnos s drugima, suprotstavljaju\u0107i balkansku i ameri\u010dku kulturu. \u010cesti su motivi praznine, odsustva i nostalgije \u2013 za zavi\u010dajem, jezikom i ljudima koji su ostali ili nestali. Ibrahimovi\u0107eva zbirka eseja i proznih zapisa se mo\u017ee \u010ditati i kao memoarska literatura i kao knji\u017eevna reporta\u017ea. U nizu kratkih poglavlja, autor bilje\u017ei svoja iskustva iz Sjedinjenih Dr\u017eava, ali i sje\u0107anja na Bosnu i ratne traume koje nosi.<\/p>\n

Knjiga je podijeljena u vi\u0161e tematskih pri\u010da\/eseja (O pogledu drugoga, Jezi\u010dka proza, O \u017eelji, Klju\u010d ispod pijeska, Crkvene pri\u010de\u2026), a svako poglavlje je samostalna epizoda u kojoj se prepli\u0107u ameri\u010dka svakodnevica, ratno iskustvo, nostalgija i osje\u0107aj emigrantske izgubljenosti. Ibrahimovi\u0107 spaja komediju i tragediju, kroz duhovite osvrte provla\u010di ozbiljna, surova, \u010desto i tragi\u010dna pitanja. U knjizi ,,Ugovor o zaboravu\u2019\u2019 istoimeno poglavlje naslovljeno je pod uticajem Kunderinog pretposljednjeg romana ,,Identitet\u2019\u2019.<\/p>\n

,,Op\u0107a je sintagma kultura sje\u0107anja, a niko ne govori o kulturi zaborava. Kad ka\u017eete kultura, to je ve\u0107 diskurs. Mi ne mo\u017eemo njegovati diskurs, a da o diskursu ni\u0161ta ne znamo. Ne mo\u017eemo njegovati kulturu sje\u0107anja, ve\u0107 sje\u0107anje. Kultura sje\u0107anja je uvijek izbor, neka druga ideologija bi napravila neki drugi izbor na\u0161ih sje\u0107anja\u2019\u2019, rekao je Ibrahimovi\u0107.<\/p>\n

Naslovna pri\u010da \u201eUgovor o zaboravu\u201c nagla\u0161ava napetost izme\u0111u potrebe da se zaboravi i nemogu\u0107nosti da se pro\u0161lost izbri\u0161e \u2013 emigrantski \u017eivot stalno balansira izme\u0111u sje\u0107anja i zaborava.<\/p>\n

Ned\u017ead Ibrahimovi\u0107 je bosanskohercegova\u010dki knji\u017eevnik, knji\u017eevni i filmski kriti\u010dar, scenarist i autor dokumentarnih filmova. Doktor je knji\u017eevnih nauka (rad o knji\u017eevnoj teoriji dr. Midhata Begi\u0107a). Postdiplomski studij zavr\u0161io je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (rad o pripovijednom stvarala\u0161tvu Mirka Kova\u010da). U Holandiji 1996. godine zavr\u0161io je studije na Medija akademiji. Napisao je romane: ,,Inkapsulirana tijela\u2019\u2019, ,,Ku\u0107a Teodore K\u2019\u2019 i ,,Inkapsulirane du\u0161e\u2019\u2019. Objavio je knjige poezije: ,,Mala povijest smrti i pisanja\u2019\u2019, ,,Obiteljske i druge stra\u0161ne pjesme\u2019\u2019, i ,,Ljubavne i druge stra\u0161ne pjesme\u2019\u2019.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Promocija zbirke pjesama \u201cPoliti\u010dka \u017eivotinja<\/strong>\u201d- Tatjana \u0110uri\u0161i\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Promocijom prve zbirke pjesama autorke prof. dr Tatjane \u0110uri\u0161i\u0107 ,,Politi\u010dka \u017eivotinja\u2019\u2019 zavr\u0161en je V Jesenji sajam knjiga ,,Anderva buk\u2019\u2019.<\/p>\n

,,Ne volim pesmice i nacifrane re\u010di, mo\u017eda ponekad koristim prejake re\u010di, pa ljudi to i zameraju, ali ja mislim da poezija mora tako- mora da vas ga\u0111a u glavu, mora da bude kao neka vrsta malja koja vas osve\u0161\u0107uje, i koja vas natera da vidite ne\u0161to \u0161to biste najradije unevideli, pre\u0161li preko toga. Zbog toga su mo\u017eda neki pisci iritantniji od ostalih. Moja poezija mora imati tu funkciju nerviranja i provociranja. Ja volim provociranje zato \u0161to ono izaziva u vama najve\u0107u intelektualnu aktivnost. Jedino kad ste isprovocirani, va\u0161 um \u0107e dosegnuti svoj maksimum, isto va\u0161a emocionalnost. Bez provociranja i provokacije vi nemate ni umetnosti, ona mora da provocira, to je njena osnovna funkcija\u2019\u2019, rekla je prof. dr \u0110uri\u0161i\u0107.<\/p>\n

Termin ,,politi\u010dka \u017eivotinja\u2019\u2019 (zoon politikon) poti\u010de iz doba anti\u010dke filozofije i utemeljen je u evropskoj i svjetskoj civilizaciji i kulturi. U zbirci Tatjane \u0110uri\u0161i\u0107 ovaj termin dobija nove permise: postaje subverzivan i provokativan, uvodne su rije\u010di moderatorke mr Ksenije Rako\u010devi\u0107. Odgovaraju\u0107i na pitanje moderatorke o odabiru naslova i na\u010dinu na koji se termin odra\u017eava u zbirci, prof. dr \u0110uri\u0161i\u0107 je naglasila kontrast izme\u0111u ideala politike i stvarnosti politi\u010dke prakse.<\/p>\n

,,\u017divotinjsko poreklo i pona\u0161anje je svojstveno \u010doveku. Ne morate i\u0107i mnogo daleko u pro\u0161lost, pogledajte Ukrajinu i Gazu i vama je jasno da je \u017eivotinja tamo na delu, i to koja, upravo ova politi\u010dka. Politika bi trebalo da bude briga o op\u0161tem dobru. Me\u0111utim, kada vi vidite kako ljudi upra\u017enjavaju politiku, jasno vam je da je ona postala sasvim suprotno od brige za op\u0161te dobro. Taj \u010dovek, takva politi\u010dka \u017eivotinja jeste junak ove zbirke poezije, koja je zami\u0161ljena kao slo\u017eena kompozicija\u2019\u2019, rekla je prof. dr \u0110uri\u0161i\u0107.<\/p>\n

Zbirka po\u010dinje citatom iz Knjige Propovjednikove: \u201eSve je ta\u0161tina pod suncem\u201c, a prof. dr \u0110uri\u0161i\u0107 isti\u010de da svaki od ciklusa mogao bi se po\u010deti \u010ditanjem ovog biblijskog iskaza. \u201eProlo\u0161ka granica teksta ima funkciju da vas uvede u poseban univerzum u kojem vladaju posebna pravila, ne vi\u0161e ona koja pore\u0111uju stvarnost, nego posebno pore\u0111uju knji\u017eevni univerzum. Na samoj prolo\u0161koj granici vas \u010deka jedna upe\u010datljiva slika Mi\u0161a Vemi\u0107a, ikoni\u010dki znak koji ka\u017ee \u0161ta vas unutra \u010deka. Citiram \u201eBibliju\u201c sa druga\u010dijim, razgra\u0111iva\u010dkim namerama, jer smatram da nijedan tekst nije dovoljno svet da se pisci i oni koji se bave humanisti\u010dkim naukama ne bi njime bavili. Znam kako nastaje sakralni tekst, poku\u0161avam da objasnim i drugima, ali su\u0161tina je da je ovo zaista uvod koji je meni bio neophodan: \u010dovek ni\u0161ta nije bolji od stoke, jer sve je ta\u0161tina pod suncem\u2019\u2019, poja\u0161njava prof. dr \u0110uri\u0161i\u0107.<\/p>\n

U zbirci ,,Politi\u010dka \u017eivotinja\u2019\u2019 mr Rako\u010devi\u0107 je istakla da autorka bez tabua progovara o svim temama koje je crnogorska kultura u\u010dila \u017eene da ne govore. Prof. dr \u0110uri\u0161i\u0107 bez tabua koristi motive i erose, progovara o materici i seksualnosti, u istu ravnu uvodi seksualnost i ikonu, popove i \u017eensko, i na taj na\u010din ogolijeva tabuiziranu sliku stvarnosti.<\/p>\n

,,Slobodu je najte\u017ee osvajati. Ako se ne bavite tabuom, ako tabu ne napadate, onda vas on proguta i vi uop\u0161te niste slobodni. Tabu ima semioti\u010dku mo\u0107, to su te semioti\u010dke re\u0161etke zabrane i ograni\u010denja, koja vrlo \u010desto sami sebi nametnemo u glavi. Crnogorska kultura je rigidna, posebno prema \u017eenskim \u010dlanovima. Nova Crnogorka uspela je da zbaci mnogo okova i sasvim druga\u010dije izgleda i misli. Ovo je najva\u017enije- kako se misli i koliko se misli\u2019\u2019, zaklju\u010dila je prof. dr \u0110uri\u0161i\u0107.<\/p>\n

Prof. dr Tatjana \u0110uri\u0161i\u0107 predaje na Filolo\u0161kom fakultetu Univerzitetu Crne Gore predmete Teorija knji\u017eevnosti, Tuma\u010denje knji\u017eevnog djela i Crnogorska knji\u017eevnost. Magistarski rad pod naslovom \u201ePoezija i poetika Rista Ratkovi\u0107a\u201codbranila je na Filolo\u0161kom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje i doktorirala disertacijom \u201ePoetika Lali\u0107eve trilogije (Zlo prolje\u0107e, Lelejska gora i Hajka)\u201d. Autorka je \u010detiri monografije: ,,Zaspati ili umreti (Poezija i poetika Rista Ratkovi\u0107a)\u2019\u2019, ,,Poetika Lali\u0107eve trilogije\u2019\u2019, ,,Naratolo\u0161ki i poeti\u010dki ogledi\u2019\u2019 i ,,Semioti\u010dke interpretacije\u2019\u2019. Napisala je roman ,,Opus dei\u2019\u2019 i zbirku poezije ,,Politi\u010dka \u017eivotinja\u2019\u2019.<\/p>\n

\u00a0<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Radionica digitalnog dizajniranja \u201cLink na tvojoj ideji\u201d- Milovan Kadovi\u0107 \u2013 Ilija Nik\u010devi\u0107   Poslednjeg dana V Jesenjeg sajma knjiga ,,Anderva book” u okviru programskog segmenta za mlade, odr\u017eana je radionica ,,Link ka tvojoj ideji” posve\u0107ena temi digitalne umjetnosti, koju su vodili Mi\u0107o Kadovi\u0107 i Ilija \u0110urovi\u0107, likovni umjetnici, grafi\u010dki dizajneri i tvorci grafi\u010dkog studija BadBrain […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":884,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-891","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/891","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=891"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/891\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":892,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/891\/revisions\/892"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/884"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=891"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=891"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bibliotekank.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=891"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}